Prognoze koje najavljuju značajan rast potražnje za dizelskim gorivom na američkom sjeveroistoku, naslonjene uz najavljeno zahlađenje i pad temperature, oživjele su tržište nafte nakon višetjedne korekcije, a pozitivan trend započet sredinom prošloga tjedna nastavio se i početkom ovoga, omogućivši skok cijene WTI sirove nafte iznad razine od 60 dolara po barelu (po prvi puta u posljednja tri tjedna). A to je doslovno zamrznulo europske ulagače, zadržavajući regionalne burzovne indekse na negativnom teritoriju, pritisnute između ostaloga i nekolicinom negativnih preporuka brokera, te evidentnom zabrinutošću oko daljnjeg razvoja događaja na tržištu nafte. Sličan je rasplet za kratko priprijetio i azijskim tržištima kapitala, no nakon objave podataka o rastu kapitalnih investicija u trećem kvartalu (9,6 posto na godišnjoj razini), te novih (negativnih) rekorda japanske valute na deviznom tržištu, optimisti su ponovo preuzeli inicijativu, potaknuvši daljnji rast vrijednosti burzovnih indeksa.
Što i ne čudi previše, budući se brojni analitičari nadaju znatno boljim poslovnim rezultatima, i to upravo na krilima priželjkivane dominacije američke valute, koja i dalje nezadrživo napreduje u odnosu na jen, te je jučer dosegla najvišu razinu u posljednjih 30 mjeseci, preskočivši granicu od 121 jena. Usporedbe radi, u posljednjem kvartalnom izvješću središnje banke najveći predstavnici domaće industrije vezali su prognoze poslovnih rezultata u tekućoj fiskalnoj godini (završava krajem ožujka 2006.) za prosječni tečaj od 105,2 jena (za dolar), dok se u ovom trenutku taj prosjek kreće iznad brojke od 111 jena. U tom kontekstu, dovoljno je spomenuti reći kako rast dolara od samo jednog jena najvećoj azijskoj kompaniji, Toyoti, godišnje donosi oko 20 milijardi jena operativne dobiti. Što u potpunosti objašnjava skok NIKKEI 225 indeksa, koji je u svega tri (radna) dana u prosincu ostvario rast vrijednosti od gotovo 5 posto, dok je tržišna kapitalizacija dionica u I. kotaciji tokijske burze, po prvi puta od srpnja 1990. godine, premašila 500 bilijuna jena. Situacija u Europi nije bila ni izbliza tako idilična, za što krivicu dijelom snosi i tercet najvećih proizvođača crnoga zlata, koji je jučer pružio vrlo blijedu izvedbu, što pojedini investitori pripisuju negativnom utjecaju British Petroleuma, koji je preuzeo 20 posto vlasničkog udjela u China Aviation Oil. Riječ je o kompaniji koja je pogrešnim okladama terminskim ugovorima na naftu nagomilala dug od pola milijarde dolara, a BP će veći dio svojih potraživanja (te nadoplatu od 44 milijuna dolara) pretvoriti u vlasnički udio. Ipak, BP je zapravo bio najbolji od vodećeg terceta, ostvarivši rast cijene dionica od 0,3 posto, što je bilo daleko ispod najvećih dobitnika. Njih je predvodio Neste Oil, s rastom od 4 posto, te Norsk Hydro, čije su dionice bile u plusu od 3,5 posto.

Blaga korekcija na tržištu metala pretvorila je pak rudare u istaknute gubitnike, pri čemu je globali lider BHP Billiton zabilježio pad od 1,4 posto (spominje se i odustajanje od naftne platforme Typhoon), a njegov najveći rival, Anglo American, izgubio na vrijednosti 2,3 posto. Jedan od najvećih jučerašnjih dobitnika bio je kontroverzni Richard Branson, čiji je Virgin Mobile postao potencijalna akvizicija za koju kabelski operater NTL Corp nudi 3,23 funte po dionici (ili nešto kompliciraniju ponudu zamjene dionica). Ukupna cifra iznosi 835 milijuna funti, a Virgin Mobile je skočio za 9,8 posto (na 3,4 funte), u očekivanju nove ponude i početka licitacije, dok najavljeno stvaranje snažnije konkurencije suparnicima nije bilo nimalo po ukusu, te je BskyB zabilježio pad od 3,1 posto.