Više od 70 posto tvrtki u Hrvatskoj na ispis mjesečno izdvaja više od 1000 eura, tvrdi IDC. Po tome smo na nivou ostalih tržišta u srednjoj i istočnoj Europi i ta se brojka ne smanjuje unatoč sve raširenijoj priči o digitalizaciji.

Tobias Kleu, viši menadžer za područje Imaging, Printing & Document Solutions u IDC-u na Epsonovoj konferenciji u Zagrebu otkrio je da ni ne očekuje značajnije promjene, jer su tvrtke u Hrvatskoj i regiji već sada digitalizirale 43% poslova upravljanja dokumentima. U idućih godinu dana to planiraju povećati tek na 49%. Usto, ne zaboravljaju ispis nego ga koriste za druge svrhe.

"U Hrvatskoj primjećujemo pad potražnje za laserskim pisačima i blagi rast potražnje za inkjet pisačima, dok je u Sloveniji to još izraženije. Tamo je potražnja za laserskim pisačima značajno pala dok je za inkjet printerima narasla istom jačinom", kaže Kleu. Ivana Kokalović iz regionalnog ureda Epsona ističe da oni taj trend primjećuju u kontekstu supstitucije. Pojašnjava da se nekadašnji trend prelaska na laserske pisače u potrazi za jeftinijim ispisom preokrenuo.

"Tehnološki napredak doveo je do toga da je danas ispis na inkjetima jeftiniji, a usto je kvalitetom izravno konkurentan laserskom", kaže Kokalović. Dodaje da nova generacija inkjet printera troši do 96% manje električne energije, a zbog niza čimbenika troškovi održavanja niži su do 70%. U odnosu na laserske printere, tvrdi, potrošnja CO2 manja je 92 posto, a količina otpada manje je do 94 posto.

"Tvrtke u Hrvatskoj i Sloveniji najbrže prelaze na inkjet printere zahvaljujući tome što EU postavlja pravila po pitanju ekologije, ali sličan trend očekujemo da će se proširiti i na regiju", kaže Kokalović.

Tvrtko Ljubić, voditelj poslovnih proizvoda u tvrtki Epson u Hrvatskoj, kaže da nije iznenađen što tvrtke sve više prelaze na inkjet printere. Navodi da to nije samo zbog ušteda već i zato što su prethodno imali crno-bijele laserske printere, a sada dobivaju inkjet printere u boji. K tome, zbog digitalizacije više se ne printaju stvari koje se mogu čitati na ekranu, kao e-mailovi, ali se printaju naprednije stvari poput promo materijala. A uznapredovalu su i modeli prodaje. 

"U Hrvatskoj je dobar primjer Grad Bjelovar, koji je nedavno prešao s laserskih na inkjet printere te poboljšao ispis i uštedio, procjena je, do 80.000 kn godišnje", kaže Ljubić.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti