Pozitivne trendove gospodarskog rasta ne slijede trendovi u poljoprivredi. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje  pada već cijeli niz godina, a od ulaska  u EU izgubili smo više od pet milijardi kuna poljoprivrednog outputa na godišnjoj razini. Jedan od najvećih problema hrvatskog agrara je nedostatak vizije i strategije razvoja.

Resorni ministar je prepoznao nužnosti izrade Strategije poljoprivredne, a njegova Odluka se uklopila u  jednu od  najznačajnijih promjena koje donosi ZPP za novo programskog razdoblje 2020. – 2027. koja se odnosi na  proces programiranja kojim se predlaže izrada Strateškog plana, koji bi obuhvatio izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja što dosad nije bio slučaj. Hrvatska će 2019. morati izraditi Program/Strateški plan razvoja i poslati ga do kraja godine na odobrenje  EK, kako bi mogla u novom programskom razdoblju povlačiti sredstava iz EU fondova.

Ovo je prilika da Ministarstvo poljoprivrede uključi sve dionike sektora, od OPG i poljoprivrednih industrija do agrarne struke i znanosti, kako bi se postigao konsenzus oko konkretnih ciljeve te reformske mjere koje će predstavljati kvalitetnu bazu za stvarni zaokret u hrvatskoj poljoprivredi. Nužna nam je strategija zaokreta u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje i kompletnom lancu vrijednosti.  Veliki  Izazov u 2019.  je stavljanje u funkciju u poljoprivrednog zemljišta.

Više od četiri godine izostalo je rješavanje državnog poljoprivrednog zemljišta. Od donošenja novog Zakon o poljoprivrednom zemljištu prošlo je već gotovo godinu dana, poljoprivrednici i dalje čekaju Javne pozive za dodjelu zemljišta. Očekuje se da će Jedinice lokalne samouprave što prije krenuti s raspisivanjem natječaja te pokazati odgovornost i odluke o dodjeli zemlje u zakup donositi  isključivo na temelju Zakona, kvalitete poljoprivredne proizvodnje podnositelja zahtijeva i  njihovog programa. Centralna država je JLS-ima dala velike ovlasti, ali i odgovornost za upravljanje poljoprivrednim zemljištem kao najvažnijim resursom u poljoprivredi.