To što tvrtka Rimac Automobili uspijeva privući desetinu zaposlenika iz 26 različitih država diljem svijeta da u Hrvatskoj rade na razvoju najbržeg električnog automobila na svijetu, kao i to što je jedan 20-godišnji programer iz Walesa lani prešao u Osijek raditi u jednu od najboljih svjetskih tvornica e-trgovina, Inchoo, ukazuje na to da poduzeća u Hrvatskoj imaju potencijala u privlačenju stranih talenata. Najnovije istraživanje Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne ukazuje da se Hrvatska po tom pitanju popravlja.

Prema ocjeni instituta, koji izdaje i globalnu ljestvicu konkurentnosti, a na koju se inače poziva Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), Hrvatska je lani u privlačenju talenata na globalnoj razini skočila za čak šest mjesta.

Niski troškovi života

“U Izvješću o talentima za 2018. godinu Hrvatska se nalazi na ukupnom 54. mjestu te je poboljšala svoju poziciju za šest mjesta u odnosu na prošlu godinu i poboljšala svoju ocjenu s 37,84 na 42,74”, navodi NVK. Loša je vijest da najbolje rangirana država, Švicarska, ima ocjenu 100 i da su na ljestvici ukupno 63 države. Tako dok Švicarsku u atraktivnosti za talente slijede Danska, Norveška, Austrija, Nizozemska, Kanada, Finska, Švedska, Luksemburg i Njemačka, dotle Hrvatsku slijede Filipini, Rumunjska, Bugarska, Brazil, Slovačka, Kolumbija, Meksiko, Mongolija i Venezuela. Hrvatska je najbolje pozicionirana po ulaganjima u talente, tzv. faktoru ulaganja i razvoja po čemu se nalazi na 39. mjestu. Posebno se ističe izdvajanje za obrazovanje po učeniku, kao postotak BDP-a po glavi stanovnika, i omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama. No, naglašava se da kompanije nedovoljno ulažu u trening zaposlenika.

To da je iz Hrvatske primjetno iseljavanje talenata, i to unatoč velikom trudu domaćih tvrtki da ih zadrže kao i velikom trudu da privuku vanjske talente, vidljivo je iz činjenice da je po faktoru sposobnosti zemlje da zadrži kvalitetnu radnu snagu i privuče strane talentirane osobe Hrvatska na lošijoj poziciji od svog ranga, na 60. mjestu.

U izvješću je zamijećeno da je prednost Hrvatske niski indeks troškova života, ali u zadržavanju i privlačenju talenata kaskamo.

Dobri i loši pokazatelji

U tom su kontekstu čak i neki dobri pokazatelji u prethodnom faktoru, onom ulaganja i razvoja loši. Naime, to da se omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama popravlja izgleda dobro statistički, ali u praksi znači da je u školama sve manje djece.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Najgore je, pak, Hrvatska prošla u ocjeni spremnosti država da udovolje potrebama tržišta rada za kvalificiranim radnicima. Tu smo 62. od 63 države. Iza Hrvatske je jedino Venezuela, južnoamerička država koja ima mjesečnu inflaciju veću od 220 posto i potpuni raspad sistema, a ispred Hrvatske po tom pitanju je Brazil.

Zadržavanje talenata ne ide dobro nijednoj državi istočne Europe izuzev Estonije i Slovenije, obje u top30.