Iako se u privatnom zdravstvu u Hrvatskoj godišnje ostvari oko tri milijarde kuna prihoda, sustav zapošljava oko 8000 ljudi, ulaganja su lani bila na razini 330 milijuna kuna a u ovoj godini će premašiti pola milijarde, sustav privatnog zdravstva ovaj je sektor i dalje u neravnopravnom položaju naspram javnog zdravstva, ali i ostalih segmenata poduzetništva u Hrvatskoj. Najviše zbog zastarjele i neprikladne zakonske regulative, za razliku od javnih ustanova, privatni liječnici tako ne mogu povlačiti sredstva iz EU fondova, a za razliku od drugih poduzetnika oni u zdravstvu ne mogu tražiti ni državne potpore, te kao investitori ne mogu ostvarivati povrat ulaganja.

Upozorili su na to u ponedjeljak sudionici rasprave u organizaciji Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb Hrvatske udruge poslodavaca. Od Vlade traže da njihova upozorenja ozbiljno shvate i prilikom pregovora o novom financijskom razdoblju s EU.

“Dok svi pacijenti izdvajaju i do 15% plaće za javno zdravstveno osiguranje, a koriste usluge privatnog zdravstva, pitanje je zašto ne postoji jača sinergija privatnog i zdravstvenog sustava. Usluga kod privatnika za državu je najjeftinija jer ne mora investirati ni u opremu, ni kadar ni bolovanja… Kod nas se radi distinkcija između javnog i privatnog u svemu, to treba mijenjati, jer za pacijenta je najvažnije da dobije kvalitetnu uslugu”, izjavila je Jadranka Primorac, predsjednica Udruge.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić istaknuo je kako Hrvatska mora omogućiti privatnim zdravstvenim ustanovama da investiraju u vlastiti razvoj:

“Oprema koju koriste je skupa i bez pravilnih investicija neće biti dovoljno konkurentni na tržištu koje sve brže napreduje. Treba im dozvoliti da imaju pristup EU fondovima i svim drugim poticajima koji su im sada nedostupni, a sigurno bi imali s time i veći broj novootvorenih ustanova i zaposlenih koji uplaćuju u zdravstveni sustav”.

Ustvrdivši da u RH ima mjesta za privatno zdravstvo, što se djelomice vidi iz novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar zdravstva Milan Kujundžić otkrio je da se razmatra ponovna suradnja države s privatnicima za usluge s dugim listama čekanja. “Dobar dio doktora bi mogao više raditi, a oni koji rade više mogli bi se bolje platiti, no pitanje je možemo li mi sa 750 eura dostupnih po osiguraniku ponuditi privatne usluge”, pita se Kujundžić.

Nikica Gabrić, vlasnik i osnivač Specijalne bolnice Svjetlost upozorio je da nijedan strani investitor neće uložiti u zdravstvenu ustanovu u Hrvatskoj, jer ne može vratiti ulaganje, zbog zastarjela Zakona o ustanovama.

Ognjen Bagatin, vlasnik Poliklinike Bagatin smatra da je najveći problem u sporoj i lošoj komunikaciji unutar tijela državne 
uprave.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost