Jedna od posljedica iseljavanja u Hrvatskoj je i rast priljeva novca po privatnim transferima, koji se većinom odnose na novčane tokove koje migranti šalju u zemlje porijekla. Što iz zemalja EU što iz ostalih dijelova svijeta, kućanstvima u Hrvatskoj lani se slilo nešto više od milijardu eura, što je, prema podacima Eurostata, čak 627 milijuna eura više nego godinu prije.

Kako je u isto vrijeme povećan i odljev novca iz RH po transferima osoba porijeklom iz drugih zemalja (više od pol u zemlje izvan EU, najviše u susjednu BiH), već poslovično pozitivan saldo RH povećan je nešto manje nego sami priljevi. To, međutim i dalje znači povećanje za više od pola milijarde eura; sa +245 na +823 milijuna eura.

Veći višak u osobnim transferima u EU bilježe samo četiri zemlje članice, no mahom su to veće zemlje: Portugal (s +3 milijarde eura), Poljska (+2,8 mlrd. eura), Rumunjska (+2,6 mlrd.) i Bugarska (+1,1 mlrd. eura). U odnosu na godinu prije Hrvatska je lani iznosom tog salda prestigla Mađarsku i Litvu.

Inače, stanovnici EU su u zemlje porijekla lani poslali 32,7 milijardi eura ili gotovo milijardu više nego 2016., a pritom je izvan EU otišlo oko 4,3 milijarde (13 posto ukupnog odljeva). Istodobno su priljevi novca u EU iz ostatka svijeta dosegnuli 10,7 milijardi eura.