Hrvatski građani prvi put u povijesti imaju više kredita u kunama nego u drugim valutama, javlja Večernji list. Od 122,6 milijardi kuna duga, koliko je, prema podacima HNB-a, zabilježeno u rujnu ove godine, 51 posto – 62,52 milijarde kuna, je u domaćoj valuti, ostatak od 60,08 milijardi kuna – u kunama uz valutnu klauzulu u drugim valutama, najviše u eurima. No, unatoč tome, relativni je rast kredita s valutnom klauzulom bio je znatno brži od kunskih: 39,5 posto u odnosu na 0,2 posto.

U komentaru na rast kreditnog zaduženja iz Hrvatske gospodarske komore napominju da mjesečne vrijednosti novoodobrenih kredita sektoru kućanstava pokazuju jaču aktivnost u odnosu na prošlu godinu te je, u prvih devet mjeseci u međugodišnjoj usporedbi, bruto vrijednost novoodobrenih kredita građanima bila 2,9 posto viša, pri čemu su krediti u “čistim” kunama u novim poslovima sudjelovali s 92 posto. Bruto vrijednost novoodobrenih kredita na godišnjoj je razini rasla samo kod stambenih kredita i zbirno – kredita za ostale namjene, dok je vrijednost revolving zaduženja, dopuštenih minusa i kredita po kreditnim karticama te potrošačkih kredita, bila niža nego u istom razdoblju lani.