Ministarstvo poljoprivrede, prema neslužbenim informacijama, najavljuje izradu strategije poljoprivrede i prateće prehrambene industrije do 2030. Iz tog razloga Croatistočar izradio je opsežnu analizu mliječnog sektora koji je u posebno složenoj situaciji jer je samodostatnost u proizvodnji mlijeka u odnosu na potrošnju pala na tek 53 posto u 2017.

Iz analize je vidljivo da osim malih isporučitelja mlijeka, iz godine u godinu Hrvatska gubi srednje i srednje velike proizvođače s obiteljskih gospodarstava (OG), a koji su najviše u ruralnim područjima.

“Strategija bi trebala definirati dinamiku proizvodnje mlijeka do 2030., otkup i preradu, broj mliječnih krava, trendove povećanja muznosti, strukturu proizvođača, trendove potrošnje u mliječnim proizvodima, procjene uvoza i izvoza sa svim mjerama i nosiocima provedbe strategije”, objašnjava Branko Bobetić, direktor Croatistočara.

Njihov kratki prikaz trendova i stanja može poslužiti, uz ostalu analizu, u izradi programa revitalizacije sektora govedarstva u RH a u okviru naveden strategije do 2030.

“Pretpostavka izrade strategije mliječnog govedarstva podrazumijeva cjelovitu analizu isporučitelja mlijeka u količinskim razredima, posebice kroz podatke o isporuci mlijeka, broju krava i raspoloživih hektara u 2017. uključujući i minimum socioloških pokazatelja”, ističe Bobetić.

Definirati optimalni model

Na temelju podataka o isporuci u 2017. ovo poslovno udruženje procjenjuje da je prvih 2000 isporučitelja, koji bi trebali biti predmet obrade podataka, lani isporučilo oko 85% mlijeka. Strategiju hrvatskog mliječnog govedarstva treba sagledati kroz minimum 4-5 regija, zbog specifičnosti uvjeta proizvodnje regija.

“Ističemo da se u okviru strategije pokuša definirati optimalni model održivog govedarstva pri OG-ima, u pogledu proizvodno gospodarskih te sociološko ekoloških čimbenika koji utječu na održivost proizvodnje”, ističu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

S obzirom na kontinuirani pad otkupa mlijeka Croatiastočar je napravio pregled otkupa po količinskim razredima od 2009., godine povijesno najvećeg otkupa mlijeka) sve do 2017.

Isporuka mlijeka u 2017. odnosu na 2009. bila je manja za gotovo 200.000 tona, a lani u odnosu na rekordnu 2009. isporuku mlijeka za 31% povećali su samo proizvođači s godišnjom isporukom iznad 200 tona dok svi ostali bilježe veliki pad isporuke mlijeka.

“Posebno zabrinjava što se smanjio i broj najvećih isporučitelja za 14% u odnosu na 2009., koji su u razredu iznad 200 tona”, kaže Bobetić.

Analizirajući isporuku mlijeka po količinskim razredima upada u oči da su isporučitelji od 50 do 200 tona u 2013. za 28% smanjili isporučenu količinu mlijeka kao i mali isporučitelji koji godišnje isporučuju ispod 6 tona mlijeka.

 Od ukupnog smanjenja isporuke mlijeka ove tri grupe isporučile su gotovo 50.000 tona mlijeka manje. Slično je i s padom isporuke mlijeka isporučitelja od 50 do 80 tona.

“Nažalost, trend smanjenja broja isporučitelja i isporuke mlijeka nastavljen je kod grupe isporučitelja s 50 do 100 tona mlijeka jer je vidljivo da u 2017. u odnosu na 2013. bilježe pad isporuke mlijeka za 20% te se i njihov broj smanjuje za 20%. U 2017. uspio se održati samo broj isporučitelja uključujući i isporuku mlijeka kod isporučitelja od 100 do 200 tona godišnje”, naglašava Bobetić.

Ugrožena održivost

Dodaje kako svi ovi podaci ukazuju na velik gubitak broja srednjih i srednje velikih proizvođača mlijeka koji su bili predisponirani za restrukturiranje u smislu okrupnjavanja stada mliječnih krava te povećanjem proizvodnje mlijeka, a samim time održivosti i poboljšanju konkurentnosti.

U odnosu na ukupnu proizvodnju kravljeg mlijeka prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio otkupa u 2009. bio je 85%, a u prošloj godini za oko 10% manji. Prosječna otkupna cijena mlijeka bila je 32,57 eura/100 kg, za 1% više u odnosu na prosjek EU cijene.

Od 2003. do 2009. bilježi se prosječni godišnji rast otkupa mlijeka za 4%, prosječan rast isporuke mlijeka po kravi za 5% i prosječni godišnji pad mliječnih krava za 1,7% unatoč prosječnom godišnjem uvozu rasplodnih junica od 9050 komada.

Od 2009. do 2017. prosječni godišnji otkup mlijeka pada za 4, godišnji broj mliječnih krava za 4% te prosječni rast isporuke mlijeka po kravi za 0,6%, dok je u tom periodu godišnji uvoz rasplodnih junica pao na svega 3500 komada.

Prosječni godišnji pad broja mliječnih krava svih članica EU manji je za 0,5%, a prosječna isporuka mlijeka po kravi u 2017. iznosila je oko 6700 kg što je dvostruko više nego u Hrvatskoj.