Iako sektor stvara 30% novih radnih mjesta, značaj mikro i malog poduzetništva slabo je istražen, navode s EIZ-a.
Iako su bile relativno niske i raspršene na velik broj korisnika, državne potpore u razdoblju recesije u Hrvatskoj povećale su vjerojatnost preživljavanja mladih mikro i malih tvrtki nakon recesije, te su im omogućile veću razinu zaduženosti kod banaka nakon dobivanja potpore.
Istodobno, one nisu značajno utjecale na njihov razvoj, bilo kroz rast broja zaposlenih ili veću produktivnost, pokazalo je istraživanje Ekononomskog instituta Zagreb predstavljeno u petak.
Iako su bile relativno niske i raspršene na velik broj korisnika, državne potpore u razdoblju recesije u Hrvatskoj povećale su vjerojatnost preživljavanja mladih mikro i malih tvrtki nakon recesije, te su im omogućile veću razinu zaduženosti kod banaka nakon dobivanja potpore.
Istodobno, one nisu značajno utjecale na njihov razvoj, bilo kroz rast broja zaposlenih ili veću produktivnost, pokazalo je istraživanje Ekononomskog instituta Zagreb predstavljeno u petak.
Suočene s puno izazova
Istraživanje se odnosi na razdoblje od 2008. do 2013. godine, te na potpore Ministarstva obrta. Kako je pojasnio Bruno Škrinjarić predstavljajući istraživanje, iako mikro i mala poduzeća čine značajan dio hrvatskoga gospodarstva, a taj segment inače brzo raste i dinamičan je, zaslužan za 30 posto novih radnih mjesta, u Hrvatskoj se slabo istražuje.
“To su tvrtke koje se suočavaju s velikim izazovima, od vanjskoga financiranja do birokracije i radne snage. Njihov razvoj i rezultate ne mjere ni državne strukture koje su im dale potpore, te je ovo prvo ovakvo istraživanje koje može pomoći u budućem donošenju odluka”, pojasnio je Škrinjarić.
Njegov tim analizirao je bespovratne potpore koje su se davale početnicima u poduzetništvu te posebnim skupinama kao što su osobe s invaliditetom.
Od 1000 ih ostalo 60
Kroz pet godina primijećuje se okrupnjavanje potpora, odnosno rast iznosa na manji broj korisnika, a u tom je razdoblju država dala ukupno 16,4 milijuna kuna potpora za 1052 mikro i male tvrtke.
Najviše je uloženo u prerađivačku industriju (6,2 milijuna kuna) te informacije i komunikacije (2,5 milijuna kuna). Pokazalo se da su subvencije utjecale pozitivno na preživljavanje za 6,7 posto, što znači da je na 1000 tvrtki zahvaljujući potpori preživjelo njih 60 s ukupno 120 radnika.
Zbog certifikacijskog učinka, potpore su povećale i pristup bankovnim kreditima za oko 133%, a dvije do tri godine nakon dobivanja potpore taj je pristup porastao za 2,3 puta.
“Usto, zbog toga što su zahtijevale ispunjavanje određenih pravila u procesu apliciranja, potpore su neizravno poduzetnike učile kako biti učinkovitiji“, zaključuju autori.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu