Izazovi i prilike digitalnog doba te naglašavanje prednosti digitalizacije poslovanja bile su teme 22. Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu u Rapcu, u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Na ovoj ‘paperless’ konferenciji zahvaljujući tvrtki AKD koja je napravila posebnu aplikaciju publika je mogla aktivno sudjelovati i u panelima i predavanjima.

Da je pojam digitalizacije mnogima i dalje stran, složio se i ministar Darko Horvat. Navodi da rade na umrežavanju šest državnih institucija kojim će pokrenuti i olakšati poslovanje Hrvatskoj. Do kraja godine očekuje se i uvođenje obveze izdavanja i zaprimanja e-računa, a započeli su i s radom na otvorenju prvog centra umjetne inteligencije u Hrvatskoj.

“Već sad zovemo upomoć jer u puno toga jako kasnimo i vlak prolazi mimo nas. Umjetna inteligencija zapravo su kockice velikog mozaika i kada bismo usporedili što rade Estonci, a što mi, jasno je da je kod njih sve zaokruženo i integrirano, a nama to nedostaje. Hrvatski startupi dobivaju nagrade, mladi doktori znanosti vode velike procese u svjetskim kompanijama, naše mlade umove traže i stručnjaci iz svijeta, ali i dalje zaostajemo i moramo staromodna razmišljanja ostaviti iza sebe”, istaknuo je Horvat.

Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, ističe da samo tehnologija može omogućiti napredak i boljitak u tom sektoru te dodaje da uče iz primjera Estonije. “Oni drukčije žive taj digitalni život. Mi već niz godina stvaramo pretpostavke, a sada smo se usmjerili na e-spise, čime želimo da svi trgovački sudovi budu umreženi i lakše komuniciraju. Elektronička tužba, e-podnesci i e-presuda, imamo uvjete, ali to će tek funkcionirati u punom obliku kad uvedemo reda.

U fazi smo izmjena Zakona o sudskim pristojbama te će onima koji to rade elektronički pristojba biti niža za 50%”, objašnjava Bošnjaković. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, upozorava da nas i dalje čeka puno posla te da su pojedinci već snažno zakoračili u 4. industrijsku revoluciju, iako država to nije učinila. “Postoji fama da ćemo robotizacijom i razvojem novih tehnologija izgubiti mnoga radna mjesta. Iz socijalnog fonda imamo sredstva, a obrazovnim sustavom moramo stvoriti kadar koji može pratiti razvoj tehnologije”.

Kako otkriva Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, uskoro nas čeka transformacija Zavoda za zapošljavanje koji će biti fokusiran i na cjeloživotno učenje, a cjelovita mirovinska reforma ide k tome da mirovine budu veće, ali održive za javne financije.“

Digitalizacija ne smije biti cilj, ona je sredstvo i daje pretpostavke za razvoj. Ako tehnološki zaostajemo za svijetom, kad su u pitanju ljudi, ne zaostajemo. Sustavni pristup ljudima pogrešan je i treba mijenjati mentalni sklop i sebe uvodeći digitalizaciju”, smatra Goran Marić, ministar državne imovine.

Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ističe da nema digitalizacije bez dobre komunikacijske mreže te poručuje da su osigurali sredstva za razvoj pristupne i agregacijske mreže i do 2023. realizirat će se na područjima za koje nema komercijalnog interesa operatera.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

“ U postupku javne nabave radikalno ćemo promijeniti sustav, iz iskustava na terenu u sljedećih tri mjeseca imat ćemo verificirano što to sektor koči. Moramo transformirati i strukovne kompetencije. Digitalizacija i umjetna inteligencija dobit će svoja sredstva, no ključno je da se dotad što bolje pripremimo”, poručuje Horvat. Na panelu Iskustva u digitalizaciji govorilo se o stanju u realnom sektoru.

“Poduzetnike najviše muče promjene na razini države koje su prespore, strukturne se ne događaju, nego se radi o kozmetičkim promjenama”, kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Kako ističe Davor Pleško, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, digitalizacija je pravi put, ali obrtnici nisu svi u istom košu.

“Trebamo pomoći,sebi i drugima da u nizu e-paradigmi i e-proizvoda ne zaboravimo na dva važna E koja nas podsjećaju na temelje, a to su etika i ekologija, dva E koja ne smijemo ispustiti dok svjedočimo kvantnim skokovima evolucije”, naglasila je u Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva.