Među 28 zemalja EU Hrvatska je na 21. mjestu po visini prosječne mjesečne neto plaće od 684 eura (5130 kuna). Prema podacima Instituta Économique Molinari za 2017., na prvom je mjestu Luksemburg s 3151 eurom, a posljednja Rumunjska s 321 eurom. Iza nas su samo Slovačka, Poljska, Latvija, Litva, Mađarska, Bugarska i Rumunjska, piše Večernji list.

Više od 2000 eura prosječne plaće ima 11 zemalja i to je najprivlačniji bazen za ekonomske emigrante. Tržišni su trendovi u ovoj godini podigli prosjek pa je u srpnju medijalna neto plaća sad već, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 5504 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa. U odnosu na isto razdoblje 2017. prosječna neto plaća je 2,5 posto viša.

Prosjeci, naravno, nikad dovoljno ne govore o standardu; bolju sliku daje podatak da je naša mjesečna plaća oko triput niža od prosjeka zapadne Europe, dok su cijene većine roba i usluga prilično usklađene, a zbog visokog PDV-a često i više. Ipak, pritisak je učinio svoje pa su, iako nas je šest godina krize bitno unazadilo, u zadnje četiri godine plaće rasle oko 13 posto. No, približno takav rast neke države, poput Austrije, imaju na godišnjoj razini, dok je u Hrvatskoj on na godišnjoj razini oko 1,25 posto i po godišnjem rastu plaće iza nas je samo Slovačka.

Unatoč “diskrepancijama” na Starom kontinentu, da ne ostanemo nesvjesni globalnog konteksta, činjenica je i da, prema podacima Svjetske banke, gotovo polovina svjetskog stanovništva preživljava s 35 kuna dnevno, odnosno – 1056 kuna mjesečno.