Kreditni rejting Hrvatske na dobrom je putu da se nakon pet godina vrati iz statusa "smeća" u investicijski razred, glavna je teza 25. Macroeconomic Outlooka Addiko banke koji se održao u Zagrebu. K tome, ove i iduće godine čeka nas i nastavak ekonomskog rasta od tri posto te rast zaposlenosti i ubrzanje rasta plaća. Kako je naglasio Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke, zadržana je prognoza rasta BDP-a zahvaljujući snažnom rastu osobne potrošnje, rekordnoj turističkoj sezoni i solidnoj inozemnoj potražnji te sve povoljnijim uvjetima (re)financiranja, koji poništavaju negativni utjecaj restrukturiranja Agrokora na investicije. Pritom, osobna potrošnja nije podržana samo rekordnom turističkom sezonom nego i snažnim oporavkom tržišta rada, kontinuiranim poreznim rasterećenjem ekonomije, padom stope štednje, oporavkom kreditiranja stanovništva te povećanim doznakama iz inozemstva.

I dok rizici povezani sa restrukturiranjem Agrokora jenjavaju, analitičari Addiko banke u 2019. godini očekujemo nastavak rasta BDP-a od oko tri posto zahvaljujući kontinuiranom iznad-trendom rastu u euro zoni, daljnjoj trgovinskoj integraciji, rastu prihoda od turizma, snažnoj osobnoj potrošnji,investicijama na krilima EU fondova i građevinskoj aktivnosti kao i optimizmu temeljem najnovijeg smanjenja poreza te restrukturiranja Agrokora. Rastući populizam u dijelu političkog spektra otežava odlučnije provođenje strukturnih reformi u cilju jačanja konkurentnosti te optimiziranja javne potrošnje. U osnovnom scenariju sa snažnijim nominalnim rastom BDP-a (u 2018. i 2019.) i nižim izdacima za kamate, u Addiko banci očekuju pad javnog duga prema 70 posto BDP-a u 2019. godini, a što zajedno s kontinuiranim poboljšanjem eksternih pokazatelja (bilance plaćanja, zaduženosti) otvara put za rast kreditnog rejtinga.

Potonje u kombinaciji sa smanjenim potrebama za (re)financiranjem u 2018. godini i nadalje, pojačanim nastojanjima da se ranije pristupi procedurama za brži ulazak u ERM II mehanizam (svojevrsne čekaonice za ulazak u eurozonu) te smanjenjem rizika povezanim s restrukturiranjem Agrokora i u konačnici povećanjem potencijalne stope rasta pogoduje daljnjem padu premije na rizik ugrađene u cijenu hrvatskih obveznica. Takve trendove sve više prepoznaju i strani investitori zbog čega se "Hrvatska našla na njihovu radaru", istaknuo je Hrvoje Stojić. Naime, dvije ključne rejtinške agencije nedavno su objavile pozitvne izglede za naš rejting čime smo nadomak povratku u investicijski razred, istaknuo je Stojić. To je najvidljivije po kretanju hrvatske premije na rizik koja se kreće u skladu s premijom država iz naše šire regije čiji se rejting nalazi u investicijskom razredu. "Percepcija rizika kod investitora, kada je u pitanju Hrvatska, značajno je poboljšana", smatra glavni ekonomist Addiko banke.

Rezultat je to fiskalne konsolidacije koju provodi Hrvatska po čemu je lider u regiji. Prelazak proračunskog salda u suficit od oko 1,6 milijardi kuna u prvoj polovici godine na svega 0,4 posto BDP-a posljedica je snažnog rasta prihoda, potaknutog jačim rastom poreznih prihoda, socijalnih doprinosa te sredstava iz EU fondova, kao i značajnog smanjenja troška kamata. Analitičari očekuju pozitivan nastavak rasta poreznih prihoda u drugoj polovici godine uslijed odlične turističke sezone, dok će dugovi u zdravstvu, jačanje investicija pod pokroviteljstvom EU fondova te troškovi restrukturiranja većeg brodogradilišta (Uljanik) ubrzati dinamiku proračunskih rashoda. "Sve u svemu, očekujemo da ovogodišnja fiskalna konsolidacija po drugi put zaredom nadmaši sva očekivanja te da suficit proračuna u 2018. dosegne 0,5 posto BDP-a. U 2019. godini očekujemo rast suficita na oko jedan posto BDP-a zahvaljujući ciklički snažnijim prihodima te jačoj ulozi EU fondova u javnim investicijama, daljnjem padu troška kamata, suzdržanoj tekućoj potrošnji (na masu plaća i mirovine), dok jednokratne stavke povezane sa restrukturiranjem Uljanika otvaraju nekoliko negativnih rizika za konačni saldo", naglašavaju iz Addiko banke.

Što se tiče rasta cijena, u Addiko banci u 2019. godini vide slično kretanje inflacije (1,6 posto) budući da su cjenovni pritisci povezani s ubrzanim rastom plaća, potražnjom inozemnih turista i nedavnim zatvaranjem jaza ekonomskog rasta poništeni pojačanom konkurencijom među trgovačkim lancima, smanjenjem PDV-a na prehrambene proizvode te normalizacijom cijena nafte.