EU bilježi rast i veću zaposlenost, a i Hrvatska ide prema rastu. Nikad nije imala ovako velik pad nezaposlenosti. Međutim, plodovi pozitivnih promjena još nisu dostupni svima i stoga trebamo raditi na daljnjem razvoju naših politika te pripremiti sve stanovnike za tehnološku revoluciju koja mijenja svijet zaposlenja i rada". Poručila je to nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem europska povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen. 

U prvom posjetu službenom Zagrebu izrazila je "veliko zadovoljstvo koordinacijom i radom Komisije sa svim ministrima hrvatske Vlade".  Na konferenciji "Ususret 2030. godini i izazovima Europskog stupa socijalnih prava", u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Thyssen je kao prioritet istaknula pripremu Europe i Hrvatske za budućnost. 

"Usred smo nove industrijske revolucije. Tržište rada postaje fleksibilnije. Digitalizacija i robotizacija stvaraju nova radna mjesta, ali i zamjenjuju i mijenjaju poslove koji postoje danas. To su izazovi našeg vremena, a naš odgovor je Europski stup socijalnih prava.

Prošlog studenog, na prvom europskom društvenom samitu u 20 godina, napisali smo povijest. Europski parlament i Vijeće EU u ime svih 28 članica zajednički su proglasili Europski stup socijalnih prava s Komisijom koja ga je razvila. Stup je okvir od 20 prava i načela, grupiranih oko tri glavne osi – jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, radni uvjeti i socijalna zaštita", objasnila je Thyssen. Stup ima dva cilja: vratiti konvergenciju u Europu i pripremiti građane i pravila da budu spremni za novi svijet rada, u kojem će se jako trebati raditi na poboljšanju vještina.   

Tržište rada u RH bilježi statističke rekorde, dijelom i zbog činjenice da je velik broj građana posao potražio izvan domovine. Stopa nezaposlenih mladih pala je s 49% u 2013. na 22% u 2018, dok je stopa nezaposlenosti 7,9% te je jedan posto viša od one u EU (6,9%). Broj nezaposlenih smanjen je s 340.000 na 130.000, a stopa zaposlenosti i pod utjecajem ekonomskih migracija, porasla je na 61%. Rezimirajući pozitivna kretanja, resorni ministar Marko Pavić naglasio je 4,5 mlrd. kuna za rješavanje problema nezaposlenih, i to u zadnje dvije godine.

Ulaganje u ljude ideja je koja se promovira i novom mjerom Pripravništvo čime se, veli, omogućuje rast plaća jer značajan dio bruto troška poslodavcima sufinancira država za prvu godinu.  "Iz Europskog socijalnog fond stiže novi novac za rad s mladima. Do 2023. bit će dodijeljeno 17.000 STEM stipendija, a posebno vesele novi ugovori za socijalnu inkluziju osoba s invaliditetom kroz sport kroz povećanje alokacije na 100 mil. kn", kazao je Pavić.

Kroz ESF 13 mlrd. kuna namijenjeno za ulaganje u projekte za rješavanje društvene inkluzije i društvenih problema. Projekt "Zaželi" vrijedan milijardu kuna za zapošljavanje 7000 žena od Hrvatske, kaže Pavić, žele preuzeti Irska i Austrija. Povjerenica je posjetila i dječji vrtić koji je za projekt produljenja radnog vremena dobio 300 milijuna kuna, a potpisani su i ugovori za nove projekte financirane iz ESF u sklopu nekoliko programa. Bolji standard i uključenost hrvatskih građana u europsko društvo te smanjenje nejednakosti i veća socijalnu uključivost, smjer je djelovanja politika Vlade premijera Plenkovića, poručio je on u susret pregovora sa sindikatima o mirovinskoj reformi.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost