Povećanje energetske učinkovitosti zgrada nije samo najznačajnija i najisplativija investicija zahvaljujući kojoj gradovi mogu smanjiti svoj utjecaj na klimu, već je i okosnica prosperitetu društva. Također je riječ o pravu ljudi da žive, uče i rade u zgradama koje su udobne, osiguravaju zdravo okruženje i u kojima se osjećaju sigurno, smatra Anđelka Toto-Ormuž, voditeljica korporativnih poslova Rockwool Adriatica.

Tijekom 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, nastavlja Toto-Ormuž, postojala je ogromna potreba za stanovima u gradovima, a većina zgrada izgrađena je na ideji jednakosti te su stanovi građeni tako da su svi trebali živjeti u jednakim uvjetima bez mogućnosti iskazivanja osobnosti i posebnosti. “Budući da su se tijekom godina društvo i stil života promijenili, ljudi se danas fokusiraju na raznolikost te joj daju puno veću važnost. Iz tog je razloga sve primjetniji trend u Europi da se energetske obnove zgrada ujedno iskoriste kao odlična prilika da se to promijeni i stanarima ponudi mogućnost prilagodbe okolnostima i potrebama”, kaže Toto-Ormuž i kao primjer navodi slučaj da se stanovima u prizemlju tijekom obnove probije otvor prema vrtu ili se na ravnim krovovima dograde mansardni stanovi. Na taj se način otvara mogućnost da stanari više platežne mogućnosti useljavaju u takve zgrade i time se pridonosi većoj socijalnoj integraciji različitih slojeva društva, koja je izuzetno bitna za dobrobit društva.

„Ova mentalna obnova je nešto s čime se moramo suočiti. Fizička transformacija susjedstva može imati pozitivan utjecaj na um ljudi, ali mora biti usklađena s društvenim i organizacijskim naporima. Posebno smo naučili da su duboke obnove u kombinaciji s dugotrajnim i kvalitetnijim materijalima dugoročno jeftinije, jer održavanje postaje mnogo jeftinije i zgrade i dalje izgledaju lijepo nakon nekoliko godina,” rekao je Claus Bech-Danielsen, profesor na danskom istraživačkom institutu za zgrade.

To je još jedan, na prvu nevidljiv benefit energetskih obnova zgrada, ističe Toto-Ormuž. “Drugi odličan primjer dodatnih koristi pronalazimo u gradu Labinu. To je grad u kojem će se do kraja sljedeće godine gotovo 100 višestambenih zgrada energetski obnoviti. To znači da će gotovo pola svih stambenih zgrada biti oku privlačnije a za stanare ugodnije za život uz manje račune za energente”, tvrdi Toto-Ormuž te navodi da je u tom istarskom, donedavno rudarskom gradiću obnova zgrada postala dio dugoročne strategije razvoja turizma. Naime, u posljednjih se nekoliko godina na godišnjoj razini broj turista zamjetno povećava. “Neupitan doprinos imaju i obnovljene zgrade i promijenjena estetika grada, među ostalim čimbenicima istaknuo je njihov gradonačelnik, Valter Glavičići u Danskoj gdje je bio pozvan upravo kako bi govorio o ovom fenomenu. Cijeli grad postao je privlačniji turistima koji više ne posjećuju Labin i Rabac samo zbog sunca i mora, već i zbog razgledavanja. 
Štoviše, sigurno se osjećaju ugodnije u gradu s prekrasnim obnovljenim građevinama koje koriste učinkovita energetska rješenja”, zaključuje Toto-Ormuž.