Dok se u Hrvatskoj još uvijek o podacima kao gorivu nove ekonomije tj. Industrije 4.0 i digitalnoj transformaciji priča s nevjericom i čuđenjem, u Dublinu je u srijedu irska vlada drugi put organizirala Data Summit.

Ove godine na konferenciji posvećenoj podacima gostovao je glavni direktor odjela telekomunikacija, medija i tehnologije Europske komisije Roberto Viola. Tvrdi da Komisija planira nastaviti putem koji je utrla s GDPR-om. Prve pomake osjetit ćemo i u Hrvatskoj već do kraja rujna zbog eIDAS direktive. Do 29. rujna sve državne institucije u Hrvatskoj, ali i drugim članicama Unije, morat će prihvaćati elektroničke osobne iskaznice.

U Hrvatskoj ih se već može dobiti u sklopu nove osobne iskaznice, a sad će vrijediti u cijeloj EU. "Kroz eIDAS smo omogućili da se na jedinstvenom digitalnom tržište Unije bilo tko iz Irske može s digitalnim identitetom obraćati bilo kojoj drugoj državnoj instituciji u EU, online ili offline. To sad otvara prostor i za druge usluge i šire korištenje digitalnih potpisa u gospodarstvu", kaže Viola. No, naglašava da je to dio šireg Komisijina plana da omogući razvoj ekonomije temeljene na podacima.

Ilustrirao je to na potpunoj digitalizaciji zdravstva u Uniji koji je Komisija pokrenula ove godine. Uz eIDAS, kao jedan od temelja, on uključuje definiranje jedinstvenog EU formata za zdravstvene kartone. To bi omogućilo da se podaci o pacijentima u Austriji pohranjuju na isti način kao i u Hrvatskoj, Irskoj ili Italiji. Konačno, omogućilo bi da liječnik iz Hrvatske pacijentu iz Austrije može, uz odobrenje pacijenta, pročitati zdravstveni karton i tako dati bolju uslugu.

"Mislim da je apsurdno da danas na pametnom satu mogu iz Dublina pristupiti svojem bankovnom računu, ali s obzirom na to da sam prešao dvije-tri granice unutar Unije mojim medicinskim podacima ne može ovdje pristupiti moj liječnik", kaže Viola. Pojašnjava da je to tek uvod stvaranje temelja za medicinu budućnosti prema kojoj se danas transformira zdravstvo. Riječ je o personaliziranoj medicini temeljenoj na genetici, podacima o genomima i super-računarstvu.

Viola navodi da je u travnju 20 članica EU dozvolilo razmjenu informacija o genomima svojih građana. "U doba personalizirane medicine, gdje je lijek krojen prema vašem genomu, to znači da ga neće biti potrebno testirati na vama već će se testirati na virtualnom modelu vašeg genoma, na superračunalima", kaže Viola. Navodi da je zbog takvih projekata Europska komisija uvela regulativu kao što je GDPR, neutralnost interneta, da zato s SAD-om ima "safe harbour" ugovor, o sličnom ugovoru razgovara s Japanom, traži zaštitu copyrighta itd.