Za razliku od Turske, Rusija je izvukla najviše pouka iz posljednje financijske krize i mnogo učinila kako bi se zaštitila od turbulencija na globalnom financijskom tržištu, smatra glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).

Kako je za Reuters kazao Sergej Gurijev, za rastuća je tržišta najznačajnija pouka potreba izgradnje vlastitog, likvidnog i dubokog financijskog tržišta.

Izvanjski šokovi 
"U suprotnom, zbog problema u nekoj drugoj zemlji možete imati izvanjski financijski šok koji može dovesti do krize", pojasnio je ekonomist EBRD-a. Ta je razvojna banka prisutna u 36 država na tri kontinenta, većinom u razvoju, a prije deset godina svjedočila je snažnim udarima fianncijske krize u tim zemljama. Većina tih država sada se opet suočava s problemima odljeva kapitala potaknutih podizanjem kamatnih stopa američke središnje banke.

Razmišljanja Sergeja Gurijeva naslanjaju se na upozorenja MMF-a i Banke za međunarodna poravnanja koja kažu da se zemlje u razvoju nakupile mnošto duga denominiranog u dolaru u vrijeme kada je zaduživanje zbog niskih kamatnih stopa bili vrlo povoljno. Jedna takva država je Turska. 

Niz nedostataka 
"Turska ima visoku razinu duga u dolaru, nedostatak neovisnog odlučivanja središnje banke, nedostatak ciljanja stope inflacije i kraćenje dospijeća financijskih instrumenata denominiranih u liri", smatra Gurijev. S druge je strane Rusija koja se također suočila sa slabljenjem vrijednosti rublje. Međutim, nakon propasti Lehman Brothersa Rusija je uvela plivajući tečaj, uvela stroža pravila nadzora banaka i izgradila veće tržište obveznica u domaćoj valuti. "Kada je Rusija shvatila koliko su bolne globalne krize, reforme su ubrzane", kaže Gurijev. O različitoj reakciji na krizu govori podatak da je 2009. ruski BDP pao osam posto, a 2015. tek tri posto.