Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica uglavnom porasle čime je prekinut višednevni negativan niz iako ulagači i dalje nisu skloni rizičnijim investicijama zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, ali i krize u nekoliko zemalja u razvoju.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, zaključio je u minusu 0,8 posto, oslabivši četvrti dan zaredom. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,05 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu porasle 1,1, odnosno 0,9 posto. Kineske burze nisu bile u zelenom od 27. kolovoza. U Južnoj Koreji su, pak, blago porasle.

Na tržištima vlada oprez jer ulagačima nedostaju smjernice s Wall Streeta, gdje se u ponedjeljak zbog praznika nije radilo. Ulagači su suzdržani jer je krajem prošloga tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump poručio kako kani uvesti carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda već početkom ovoga tjedna. Rok do kojega bi Trump trebao odlučiti istječe u četvrtak.

U međuvremenu, Trump je poručio da nije potrebno Kanadu zadržati u Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA) u kojemu su dosad bile SAD, Meksiko i Kanada i poručio Kongresu da se ne miješa u trgovinske pregovore. Prošloga su tjedna SAD i Meksiko postigli sporazum o novim trgovinskim uvjetima, no pregovori s Kanadom nisu dali rezultate.

"Trumpov rat riječima protiv Kanade u pregovorima u vezi NAFTA-e povećao je bojazni da će njegov stav i prema drugim zemljama, kao što je Kina, biti borben", pišu analitičari ANZ banke u osvrtu na situaciju na tržištu. Dodaju da su ulagači oprezni i zbog toga što posljednji podaci ukazuju na slabost kineskog, ali i europskog proizvođačkog sektora.

U fokusu ulagača su i valute nekoliko zemalja u razvoju, kao što su argentinski pezo i turska lira, zbog bojazni ulagača da bi se loši gospodarski trendovi u Argentini i Turskoj mogli pretočiti u financijsku i gospodarsku krizu. Argentinski pezo izgubio je od početka godine gotovo polovicu svoje vrijednosti, premda je tamošnja središnja banka povećala kamate na 60 posto. Turska središnja banka najavila je, pak, u ponedjeljak mjere za suzbijanje "znatnih rizika" po stabilnost cijena, što se smatra najavom povećanja kamata kako bi se zauzdala inflacija. Od početka godine tečaj turske lire prema dolaru potonuo je oko 40 posto.