Budući da na svakom razvijenom financijskom tržištu postoje tisuće dionica kojima se može trgovati na burzi, gledajući kretanje cijena pojedinačnih dionica teško je procijeniti je li situacija na tržištu dobra ili loša. Zbog toga postoje dionički indeksi – koji prate prosječno kretanje cijena velikog broja dionica na određenoj burzi. Najvažniji američki dionički indeks je SP500, koji prati kretanje cijena dionica 500 velikih američkih kompanija, što je više nego dovoljan uzorak za pouzdan prikaz ukupnog stanja na američkom tržištu dionica. Najpoznatiji dionički indeks u Europi je njemački DAX30, koji se računa na temelju cijena dionica 30 velikih njemačkih kompanija, dok je najvažniji indeks zagrebačke burze Crobex – koji se računa na temelju kretanja cijene 25 najtrgovanijih hrvatskih dionica.

Zbog čega je SP500 indeks toliko porastao?

Razloga jednog od najvećih trendova rasta u povijesti ima mnogo, a ovo su najvažniji:

1. Niska početna točka

Tijekom financijske krize, koja je dovela do najveće recesije u SAD-u u posljednjih 80 godina, dionice su doživjele veliki pad, stoga je i SP500 indeks izgubio značajan dio vrijednosti. Konkretno, vrijednost indeksa je od kraja 2007. godine do početka 2009. godine pala za čak 58%. Pri tome su američke dionice objektivno postale jeftine, stoga su imale zdrav temelj za rast.

2. Ekstremno labava monetarna politika

Kako bi se što brže izašlo iz recesije, američke Federalne rezerve su za vrijeme krize srušile kamatne stope praktički na nulu da bi potaknule zaduživanje pojedinaca, kompanija, ali i države. Logika rušenja kamatnih stopa bila je sljedeća – ako je zaduživanje jeftino, mnogi pojedinci i firme će trošiti i investirati više, a to će doprinijeti i većoj proizvodnji i otvaranju novih radnih mjesta. To očekivanje se na kraju zaista obistinilo, što se može vidjeti i u rastu američkog BDP-a u posljednjih nekoliko godina.

Budući da su mnoge firme uz jeftine kredite brzo širile svoje poslovanje, mnogima su i prihodi i profiti strelovito rasli, što je predstavljalo i veći interes investitora za ulaganje u njihove dionice. Kada su investitori u pitanju, njihov broj se značajno povećao, jer se od krize u SAD-u otvorilo dodatnih 20-ak milijuna radnih mjesta, što znači da je mnogo više ljudi imalo prihode i štednju koju je bilo moguće ulagati u investicijske fondove i dionice.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Može li se uskoro očekivati pad?

Iako je gospodarska situacija u SAD-u trenutno odlična, stara izreka s Wall Streeta kaže: „Rastuća tržišta se rađaju u pesimizmu, rastu na skepticizmu, vrh dosežu na optimizmu i umiru u euforiji.“ U posljednjih stotinjak godina u SAD-u je do recesije dolazilo svakih 5-6 godina, a posljednja je završila prije 9 godina. Trenutni rast SP500 indeksa jedan od najdužih u povijesti i prije ili kasnije će mu doći kraj. U izvješću Udruge američkih ekonomista, u čijoj izradi je sudjelovalo 45 ekonomista, njih dvije trećine smatra da su velike šanse da će do 2020. godine SAD ući u recesiju. Izvor

Kad dođe do recesije, uvijek dolazi i do pada cijena dionica te dioničkih indeksa kao što je SP500. Vrijednost indeksa u tipičnoj recesiji padne za nekoliko desetaka posto, stoga je za očekivati da će se takav scenarij dogoditi i u idućim godinama. Iako čak i u krizama rastu cijene dionica firmi koje odlično posluju, većina ih pada.

No, postoje i investicije koje su tradicionalno isplative u recesijama, a vjerojatno najpoznatija je zlato. Cijena ovog metala u krizama raste zbog rastućeg rizika od bankrota banaka i država, zbog kojeg se mnogi odlučuju na kupnju zlata, koje se kroz povijest pokazalo kao dobar način čuvanja vrijednosti. U posljednjoj krizi cijena ovog metala porasla je s 800 na 1900$ po unci (cca 137%), a ovisno o intenzitetu sljedeće recesije, takav scenarij bi se mogao barem djelomično ponoviti.

Osim ulaganja u fizičke zlatne poluge, u zlato se može digitalnim putem uložiti i putem financijskih izvedenica kao što je CFD na zlato, koji je idealan za kratkoročnije investicije na financijskim tržištima, jer su troškovi trgovanja niski, a transakcije se mogu obavljati praktički u svako doba dana ili noći.

U trenutku pisanja teksta cijena unce zlata iznosi 1200$, što je vrlo blizu najniže razine u posljednjih godinu i pol dana. Ako američki dolar oslabi sa sadašnje razine (što je želja predsjednika Trumpa), vjerojatno bi vrlo brzo došlo do porasta cijene žutog plemenitog metala.

Za Admiral Markets:

Josip Kokanović, mag. oec.

Analitičar

Napomena: Gore navedene prognoze su isključivo mišljenje autora i nisu investicijski savjet. Svaka odluka o kupnji ili prodaji pojedinih financijskih instrumenata mora biti isključivo Vaša, a analize Admiral Marketsa iskoristite samo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima.