Otok Sveti Nikola, popularni Školj, jedna je od posljednjih zelenih oaza na području Budve, preplavljene turističkim apartmanima, među kojima je velik broj u vlasništvu Rusa.

Ali, ne još dugo, piše Radio Slobodna Europa. Planom obalnog područja kojeg je usvojio parlament Crne Gore krajem srpnja predviđena je urbanizacija otoka na kojem za sada ima samo nekoliko objekata turističke namjene, kao što su restoran i pristanište za čamce. Planom se predviđa gradnja 500 kreveta i marine s 50 vezova. U dijelu političke javnosti i civilnog sektora urbanizacija otoka smatra se povlađivanjem krupnom kapitalu, budući da je jedan dio Školja posljednjih godina u vlasništvu stranih poduzetnika, koji su uz potporu ranijih lokalnih vlasti najavljivali velike investicijske projekte na otoku.

Nema dovoljno potpisa
Nakon što je dio otoka od lokalne obitelji krajem devedesetih kupio bivši beogradski dužnosnik JUL-a Nenad Đorđević, prodao ga je prije desetak godina kompaniji San Investments koju mediji povezuju s kontroverznim poduzetnikom Stankom Subotićem. Oko 37.000 četvornih metara, tvrdi se, prodano je za 24 milijuna eura. Zbog nevraćanja Subotićevog kredita i podizanja hipoteke kod Prve banke (vlasnik Aco Đukanović, brat crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića), za to zemljište je banka više puta raspisivala dražbu, ali bez uspjeha. Prošle godine taj dio Svetog Nikole kupuje Thaksin Shinawatra, bivši premijer Tajlanda, koji je svrgnut 2006. godine. Iako je u Tajlandu pravomoćno osuđen zbog korupcije, dobio je 2009. putovnicu kao počasni građanin Crne Gore.

Cijelo vrijeme dok je taj dio otoka mijenjao vlasnike, najave o ulaganju turističke objekte nailazile su na protivljenje dijela političke i građanske javnosti. Proteklih tjedana mještani su pokrenuli i peticiju. "Otok Sveti Nikola je jedini preostali izvor žive mediteranske prirode u budvanskoj općini, bilo da je riječ o podmorju, moru ili obali. U svim planovima od 1945. godine otok je planiran kao park-šuma. To su poštovale sve vlasti i stručnjaci, sve dok državna privatizacija nije favorizirala pojedinačni, bliski i osobni interes, nad općim dobrom i javnim interesom", piše između ostalog u peticiji. Međutim, u proteklih mjesec dana peticija nije moglo prikupiti 6000 potpisa, koliko je bilo potrebno da uđe u skupštinsku porceduru kao građanska inicijativa.

"Došlo je do gubitka povjerenja građana u vlastitu moć da utječu na donošenje političkih odluka. Tako se može objasniti činjenica da je prva peticija devedesetih godina imala 2500 potpisa u nekad mnogo manjoj Budvi, a da se danas prikupilo ukupno 4500 potpisa", smatra vijećnica u Skupštini Općine Budva Božena Jelušić. Peticiju koju su inicirali iz Mjesne zajednice Stari grad i udruge Porat u parlamentu su za vrijeme rasprave o Planu obalnog područja kao amandman zastupali zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP).

"Pitam se čime Budva i Dubrovnik mogu sličiti jedno na drugo. Jedino ako zagazite u more, vidite pred Dubrovnikom Lokrum, a u Budvi Svetog Nikolu. U ostalom su dva grada suprotnosti. Ako se iz mora okrenete, vidjet ćete kako izgleda urbicid u Budvi, a ako se iz mora okrenete prema Dubrovniku, vidjet ćete kako se zarađuje na kulturi, planiranju prostora, vladavini prava, redu i zakonu", rekao je u parlamentarnoj raspravi Ranko Krivokapić, zastupnik SDP-a. Uoči usvajanja Plana obalnog područja, organizirane su čak dvije javne rasprave, nakon što je prva izazvala brojne primjedbe u primorskim gradovima. 

Prevagnuli privatni interesi
"Jedina preostala opcija protivnicima gradnje na Svetom Nikoli je raspisivanje referenduma", kaže Jelušić, pa iako se gradnji protivi i lokalna vlast koja je podržala građansku peticiju, smatra da bi rezultat bio neizvjestan. "Budva je najteže pogođena tranzicijskim ožiljcima i najviše je osjetila što znači neodrživost razvoja u ime pojedinačnih profita i interesa.

Tako da je tu još teže doći do društveno odgovornog građanskog ponašanja. Što ne znači da referendum ne bi prošao, ali bi podrazumijevao aktivizam i posvećenost brojnih građana", objašnjava Božena Jelušić. Prema njenim riječima, budući da građani u načelu ne vjeruju da takav aktivizam bilo čime rezultira, čini im se da će to biti jedan u nizu besmislenih pokušaja. "I sada, kada su potpisivali peticiju, ljudi su znali reći 'barem da potpišem i spasim dušu', iako nisu vjerovali da će peticija uspjeti", kaže Jelušić. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Vlada planira nove velike komplekse

Niču hoteli, marine, plaže…
Nema kraja gomilanju novih turističkih sadržaja u Crnoj Gori. Od rta Kobila do ušća Sutorine planirani su turistički kompleks, marina, hoteli, pristanište i šetnica. To je predviđeno odlukom o donošenju državne studije lokacije Sektor 1 – Rt Kobila – Njivice – Ušće Sutorine, koju je donijela crnogorska vlada. Za turističko naselje na Rtu Kobila, osim smještajnih kapaciteta predviđaju se kupališni i rekreativni sadržaji. Za potrebe turističkog kompleksa planirana je marina kapaciteta 150 vezova. Za postojeći hotelski kompleks u Njivicama predviđena je rekonstrukciju s dogradnjom i nadogradnjom postojećih objekata i izgradnjom novih hotelskih kapaciteta visoke kategorije. Za lokalitet Pećina u planu je izgradnja hotelskog kompleksa kategorije četiri ili pet zvjezdica. U sklopu Prostornog plana područja posebne namjene za pomorsko dobro predviđeno je 5000 četvornih metara plaže, hotel s oko 1000 kvadrata poslovnih i zajedničkih prostorija, apartmanski kompleks sa 100 apartmana, poslovni prostori i servis za jahte.