Tržište putničkih agencija u Hrvatskoj u zadnjih deset godina suočilo se s krizom te jačanjem globalnih online turističkih agencija (OTA), a unatoč tome branša je preživjela okrenuvši se stvaranju dodanih vrijednosti i personaliziranih usluga te suradnjom s OTA-ma.

Štoviše, uz rast broja agencija u zadnje dvije godine porastao je i ukupan prihod te profitabilnost, a najbolje su pritom prošle tvrtke koje zapošljavaju između 20 i 49 zaposlenih, pokazala je analiza što ju je po narudžbi Hrvatske gospodarske komore napravio Institut za turizam, a analizu potpisuju Sanda Čorak iz Instituta te vanjski suradnik Željko Trezner, poznat kao bivši direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

U Hrvatskoj je u 2017. godini poslovala 1061 turistička agencija i njihova poslovnica, što je za oko 160 više nego je poslovalo 2010. godine. Istodobno je evidentan i rast broja poslovno aktivnih poduzetnika u skupini djelatnosti putničkih agencija i turoperatora s jednim ili više zaposlenih. U 2010. godini 870 poduzetnika ostvarilo je 3,3 milijarde kuna poslovnih prihoda, dok je 2017. godine 1254 poduzetnika ostvarilo poslovnih prihoda u visini preko 5,1 milijardi kuna. Mjereno brojem sati rada, broj zaposlenih je 2017. godine dosegnuo ukupno 5540, a što je za 20 posto više nego sedam godina ranije.

Analiza otkriva da se većina registriranih poduzetnika u djelatnosti putničkih agencija i turoperatora u  Hrvatskoj ubraja u skupinu malih i mikro poduzetnika, sa svega 9 poduzetnika koji spadaju u srednje poduzetnike, a velikih poduzetnika nema. Najveće tvrtke u ovoj djelatnosti nemaju više od 200 zaposlenih, a prema zadnjim usporedivim podacima samo 12 turističkih agencija imalo je više od 50 zaposlenih. Ukupne prihode veće od 300 milijuna kuna u 2016. godini ostvarila su samo dva igrača, Atlas i Uniline, a prihode između 60 i 300 milijuna kuna ima još njih osam, odnosno svega 15 posto tvrtki je u 2016. godini ostvarilo prihode iznad 5,2 milijuna kuna (što je jedan od graničnih pokazatelja za mikropoduzetnike).

U analiziranom razdoblju  poslovalo se više u minusu nego u plusu, s iznimkom 2008. godine te zadnje dvije godine u kojima je dobit prije oporezivanja veća od gubitka. Autori napominju da je takav rezultat prije svega bio vezan uz gubitke u skupini najvećih i najmanjih agencija, dok su turističke agencije sa 6 do 49 zaposlenih već od 2010. godine nadalje redovito ostvarivale veću dobit nego gubitak.

Pozitivan rezultat sektora zadnje dvije godine autori vide kao posljedicu restrukturiranja velikih kompanija, misleći očito na Atlas, pa je 2016. godine u toj skupini po prvi puta u promatranom periodu ostvarena pozitivna razlika poslovnih prihoda i rashoda, a u 2017. godini je prvi puta nakon 2008. godine u skupini najvećih turističkih agencija ostvarena veća ukupna dobit nego gubitak prije oporezivanja.

Pritom su tvrtke s 20 do 49 zaposlenih imale najviše vrijednosti profitne marže i rentabilnosti imovine. Analiza pokazuje i značajan pad utjecaja domaćih agencija na noćenja. Domaće agencije u 2017. godini bile su odgovorne za svako drugo noćenje kod organiziranih dolazaka, dok su 2006. i 2007. godine bile zaslužne za više od tri četvrtine noćenja. Ipak, agencije su odgovorne za svako treće noćenje u hotelima, vilama, aparthotelima i turističkim naseljima, što pokazuje da su i dalje snažan faktor produljenja turističke sezone. 

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem