Zbog poražavajućih rezultata poslovanja riječkog brodogradilišta 3. maj u prvom polugodištu od Nadzornog odbora tvrtke Juraj Šoljić, sindikalni predstavnik i član u Nadzornom odboru, pismeno je zatražio hitan sastanak radi utvrđivanja odgovornosti direktora Maksimiliana Percana. 

"Tražim njegovu hitnu smjenu i imenovanje krizne uprave", kaže Šoljić, koji apelira i na Vladu da ih podupre, budući da u Nadzornom odboru sjede predstavnici vlasnika Uljanika koji je i odgovoran za poslovanje 3. maja. Zbog restrukturiranja riječkog škvera, koje je proteklih pet godina provođeno pod monitoringom Vlade i Europske komisije, u 2017. je tvrtka iskazala dobit, što je bio i dio uvjeta dobivanja državnih subvencija. No, već su tada su upaljene "lampice" zbog pozajmice Uljaniku, koji još uvijek u iznosu od 523 milijuna kuna stoji nepodmiren, iako direktor ima instrument osiguranja kojeg ne aktivira.

Od početka ove godine 3. maj potpore više ne dobiva od države i smatra se da je u međuvremenu škver stekao sve uvjete za održivo poslovanje, međutim rezultati tomu ne idu u prilog i potvrđuju vijesti kako u 3. maju zapravo vegetiraju i održavaju hladni pogon. Prihodi u ovogodišnjih šest mjeseci tek su petina ostvarenih u prvom lanjskom polugodištu, te iznose ukupno 109,5 milijuna kuna. Prihodi od prodaje tek su 64 milijuna kuna, a iskazani gubitak u prvom polugodištu čak je veći od 151 milijun kuna. U odnosu na prošlu godinu uočljiv je i visok iznos rezerviranja, kojeg lani nije bilo, a ove godine je 133 milijuna kuna.

Šoljić upozorava da se radi o rezervaciji za gradnje za Uljanik, a čiji je teret prenesen na 3. maj. Dobavljačima 3. maj duguje 159 milijuna kuna, kojih 30-ak milijuna manje nego lani, a kratkoročne obveze dosegnule su 303 milijuna kuna, pri čemu su one prema povezanim društvima s 39 milijuna u lanjskom prvom polugodištu odskočile na 118 milijuna kuna. Uljanik Grupa u čijem je sustavu 3. maj, prvo je polugodište završila s gotovo tri puta većim gubitkom nego lani, 365 milijuna kuna, a ukupni prihodi su na razini grupe također osjetno smanjeni – s lanjskih 1,50 milijardi kuna na 838 milijuna u šest ovogodišnjih mjeseci.

Prihodi od prodaje iznose 638 milijuna kuna naspram 1,18 milijarde u 2017. Preneseni gubici iz ranijih godina dosežu 2,26 milijarde kuna. Sam Uljanik d.d. iskazao je u prvom polugodištu dobit 26,6 milijuna kuna, nešto veću na godišnjoj razini, premda su prihodi imali velik pad, s lanjskih 1,02 milijarde na 724 milijuna kuna. Uljanikovci sada čekaju odobrenje novih višegodišnjih potpora za restrukturiranje svog pulskog pogona, no i ako bude odobren, taj paket neće moći obuhvatiti 3. maj za kojeg se smatra da je ozdravljen i može pozitivno poslovati. 

Činjenica da u nastavku godine Riječani zapravo ni ne mogu računati na ozbiljan priljev novca od proizvodnje, budući da se ona praktički i ne odvija na njegovim navozima, pa je i razumljiv strah od neizvjesnosti u koju su ušli u 3. maju. Vlada se zbog pravila EU ne može više izravno baviti pomaganjem saniranom brodogradilištu koje ima vlasnika, te im ne može priskakati u pomoć idućih deset godina, pa Riječanima sada ostaje samo lobiranje na lokalnoj i državnoj razini da ih se eventualno izdvoji iz pulske grupacije i traži opstanak uz novog strateškog partnera.