Budući da na burzama dionica postoje na tisuće njih, gotovo svakog dana se mogu pronaći dionice kojima je vrijednost rasla, ali i one kojima je cijena pala. Da bi investitori, analitičari i ostali sudionici na burzama mogli lakše pratiti generalne trendove, izmišljeni su takozvani dionički indeksi. Oni po unaprijed poznatoj formuli uzimaju cijene velikog broja dionica te jednom brojkom pokazuju što se događa na tržištu. Najčešće korišteni indeks na Zagrebačkoj burzi je Crobex, koji se računa na temelju kretanja cijena 25 domaćih dionica. Ako u određenom periodu vrijednost Crobexa poraste s npr. 1800, na 1900 bodova, može se zaključiti da je prosječni porast svih dionica na domaćoj burzi iznosi 5%.

Na razvijenim tržištima postoji mnogo indeksa koji se koriste za praćenje generalnog raspoloženja na burzama. Najtrgovaniji europski indeks je njemački DAX, koji se sastoji od dionica 30 velikih njemačkih kompanija, dok su na američkom tržištu najpoznatiji indeksi DJIA, SP500 i NASDAQ100. Dow Jones Industrial Index je najstariji indeks na svijetu i sastoji se od prosječne cijene 30 dionica velikih američkih kompanija, no zbog vrlo jednostavnog izračuna tog indeksa, izrađeni su kompleksniji indeksi koji daju precizniju sliku o generalnoj situaciji na tržištu. SP500 indeks sastoji se, kao što mu naziv kaže, od dionica 500 američkih kompanija i po mnogima je najvažniji dionički indeks na svijetu. Postoje i indeksi koji prate samo određene poslovne sektore, kako bi se lakše mogla pratiti situacija u pojedinim djelatnostima. Generalne trendove dionica koje se bave tehnologijom, najbolje je pratiti pomoću NASDAQ100 indeksa, koji se sastoji od 100 dionica tehnoloških kompanija kao što su Apple, Amazon, Microsoft, Facebook, Google, Netflix, NVIDIA, PayPal i sl.

Mnoge kompanije, čije su dionice u sastavu NASDAQ indeksa, su relativno nove (osnovane u zadnjih 10-20 godina) i zbog toga imaju mnogo veći potencijal za rast od starih divovskih kompanija poput Coca-Cole, Walt Disneya, Boeinga i sl. Iz istih razloga i njihove dionice imaju veći potencijal za rast, što se događa u praksi. Naime, od najnižih vrijednosti dosegnutih za vrijeme recesije 2009. godine, vrijednost SP500 indeksa je porasla 317%, dok je tehnološki NASDAQ100 porastao impresivnih 629%. To znači da je ulaganje u tehnološke dionice posljednjih godina bilo mnogo unosnije od ulaganja u ostale dionice na američkom tržištu.

Ako se gleda kretanje vrijednosti spomenutih indeksa od rekordne vrijednosti koje su dosegnuli krajem siječnja ove godine, SP500 indeks je pao za približno 3%, dok je NASDAQ100 porastao za nešto manje od 5%. Suprotno kretanje ova dva indeksa nije uobičajeno, a ovog puta bi krivac za situaciju mogao biti američki predsjednik Trump. Naime, nakon što je pokrenuo globalni trgovinski rat, EU, Kina, Kanada i mnoge druge zemlje su počele Americi uvoditi carine, a one se najviše odnose na sirovine, poljoprivredne i industrijske proizvode, zbog čega pate mnoge kompanije čije dionice su u sastavu SP500 indeksa, ali ne i one čije su dionice u sastavu NASDAQ indeksa. Naime, vrlo je teško naštetiti poslovanju Facebooka, Googlea, Paypala i sličnih kompanijama. To znači da je Trump ukazao na još jedan razlog zbog kojeg je NASDAQ100 bolji dionički indeks za ulaganje od SP500 indeksa. Osim dugoročno većeg potencijala za rast prihoda i profita kompanija u sastavu tehnološkog indeksa, NASDAQ100 je otporniji na trgovinske i valutne ratove.

Iz rekordno visoke vrijednosti NASDAQ-a se može iščitati još nešto – investitori se, barem za sad, ne boje dolaska nove krize. Naime, recesija u SAD-u dolazi svakih 5-6 godina, a posljednja je završila 2009. godine. Zbog toga, sve više stručnjaka upozorava da je samo pitanje vremena kada će doći do krize, no za sada nema velike zabrinutosti na financijskim tržištima.

Signala da su velike šanse da dolazi do nove recesije bit će više. Jedan je značajniji pad cijena dionica, stoga i dioničkih indeksa. Po nepisanom pravilu pad gore navedenih indeksa od 20% je znak da je vjerojatnost recesije velika. Osim toga, na početku krize dolazi do naglog rasta cijene zlata, zbog prebacivanja kapitala u sigurno utočište. Cijena zlata u posljednje vrijeme pada, što znači da ni investitori na tom tržištu za sad još uvijek nisu zabrinuti. No, dio analitičara smatra da je upravo sad dobar trenutak za ulaganje u investicijsko zlato, tj. pripremiti se za veliki pad dionica do kojeg će prije ili kasnije sigurno doći.