EN DE

Upotrebom pametne tehnologije u prometu može se uštedjeti 125 sati godišnje po osobi

Autor: Ana Maria Filipović Grčić
28. lipanj 2018. u 22:01
Podijeli članak —
Foto: PD

Uz integriranu infrastrukturu inteligentnih prometnih sustava povećava se sigurnost i smanjuje razina stresa.

Britanska tvrtka za istraživanje tržišta i konzultantske usluge Juniper Research u ožujku ove godine predstavila je rezultate studije o benefitima pametnih tehnologija u rješavanju prometnih gužvi koju su izradili u partnerstvu s američkom informatičkom kompanijom Intel. Jedna od najupečatljivija spoznaja stavljenih u prvi plan podatak je o uštedi minimalno 125 sati godišnje po osobi ako se eliminiraju gradske gužve. Radi se, naravno, o tehnologijama interneta stvari (IoT) bez kojih se o konceptu pametnog grada niti ne može govoriti. Svaki grad koji integrira različite vrste povezanih bežičnih dijelova javne infrastrukture u svaki segment svoga funkcioniranja, kvalitetu života svojih građana može podići na novu, sigurniju, čišću i efikasniju razinu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

U svijetu je trenutno 37 megagradova s populacijom većom od 10 milijuna stanovnika suočenih s ovim problemom u najvećoj mogućoj mjeri, no na njega nisu imune ni manje sredine. Ako već gužve u središtima manjih gradova mogu prouzročiti poremećaje u prometu pa čak i kolapse, nije teško zamisliti s kakvim su izazovima onda tek suočeni gradovi kao što su Tokio, Mexico City, New York i Rio de Janeiro. Tako studija pokazuje da je prosječna brzina kretanja u gradskim središtima 4 kilometra na sat što je dovoljno da vozači samo na tome izgube 70 sati godišnje. No, uz integriranu infrastrukturu inteligentnih prometnih sustava koji podrazumijeva sigurnije ceste, pametno parkiranje te izostanak klasičnog načina plaćanja cestarina i parkiranja na godišnjoj se razini može sačuvati 60-ak sati. Tome valja pridodati i logistički bolje organizaciju hitnih intervencija što svima može uštedjeti i do 35 sati godišnje.

Autor: Ana Maria Filipović Grčić
28. lipanj 2018. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati