Fiskalna situacija i razina duga u zemljama srednje i istočne Europe (SIE) zasad izgledaju dobro, ali budućnost će se pokazati zahtjevnijom, upozoravaju analitičari austrijske Erste grupe.

Hrvatska je pritom u odnosu na vrhunac fiskalnog deficita zabilježila najveću prilagodbu, za čak 8,3 postotna boda, a uz Češku, Srbiju i Sloveniju lani je imala suficit.

Proračunima su pogodovale uštede na kamatnim troškovima i te općenito   globalni trendovi na koje domaće vlade imaju malo utjecaja. Tim prije se treba usredotočiti na jačanje fiskalnih amortizera. 

Na krizu ili gospodarski pad vlade su nerijetko odgovarale tek smanjivanjem izdataka za investicije, što je političke lakše provedivo, ali može dovesti do nepovoljne kombinacije rashoda države. 

Promjene strukture javne potrošnje i strukturne reforme od ključne su važnosti i zbog vjerojatnog smanjenja (dugoročno i potpunog nestanka) priljeva sredstava iz fondova EU, što stavlja pritisak na izvore financiranja za veliki dio javnih investicija u regiji.

Ubuduće bi pak vlade zemalja te regije trebale računati i na znatno stroža pravila o trošenju sredstava EU-a u programskom razdoblju od 2021. do 2027.