EN DE

Radili bi za 2.000 eura: Više od polovice Hrvata koji imaju obitelj s djecom spremni su na trajno preseljenje

Autor: Sergej Novosel Vučković
19. lipanj 2018. u 11:06
Podijeli članak —
Foto: Thinkstock

Indikativno je kako se i oni koji su ili jesu u inozemstvu i oni koji su još doma poklapaju u tome da im je glavni razlog odlaska bilo koji posao, samo da je bolje plaćen.

Odlazak građana u inozemstvo postao je s godinama ne samo ekonomski, već i društveni problem, jer Hrvatska ostaje bez 'vojske' radno najpotentnijih ljudi koji drugdje nalaze bolji život sebi, povlačeći za sobom u emigraciju i čitave obitelji. Svaki od stotina tisuća ima svoje, privatne razloge 'dizanja sidra', no većina se svodi na tri ključna – bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti, te bolje plaćen posao u struci. Stavovi su to izneseni u istraživanju koje je na nešto manje od 1300 ispitanika proveo portal Moj Posao, ispitujući motive iseljavanja. Među anketiranima neznatno manje od polovice (43%) imalo je iskustvo rada i života vani, a ostatak su bili građani Hrvatske. Najviše ispitanika bilo je u dobi od 26 do 35 godina, podjednako i već iseljenih (40%) i onih u Hrvatskoj (45%). Također, gotovo polovica ispitanika ima završenu visoku stručnu spremu (46% izvan Hrvatske, 48% iz Hrvatske), što ukazuje na činjenicu kako se iz Hrvatske sve više 'izlijeva' danas najvažniji resurs – znanje i intelektualni kapital, a što, pak, pokazuju i nedavni nalazi reultata Eurostata, da je unazad nekoliko godina za 60-ak posto skočio broj iseljenika s diplomom. 

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

I ovo istraživanje, poput nedavnog HUP-ova kojim je otkriveno da se 42% iseljenih ne kani vratiti u Hrvatsku, sugerira da su svježe iseljeni Hrvati za svoju domovinu, izgleda, trajno izgubljeni. Točno 50% njih iz Hrvatske, kad bi otišli, ne bi se u nju vratili, u državi primitka ostali bi trajno. A među tim imigrantskim 'lukama' koje su najpoželjnije prednjači Njemačka, gdje bi radilo 44% ljudi, te Austrija (još uvijek ograničavajuća za hrvatske radnike) s 13%, te Irska, Hrvatima tako slična, s 9% preferencija. U Top5 zemalja za rad su i Italija (8%) i Slovenija (5%).

Autor: Sergej Novosel Vučković
19. lipanj 2018. u 11:06
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati