Ukupni depoziti poslovnih banaka u Hrvatskoj iznosili su na kraju travnja 272 milijarde kuna, što je za gotovo 13 milijardi ili pet posto više nego u istom lanjskom razdoblju, čime je nastavljen rast depozita na godišnjoj razini koji traje još od prosinca 2011., navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA). Ukupni depoziti, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, porasli su i na mjesečnoj razini, za 890 milijuna kuna ili 0,3 posto.

Rast na godišnjoj razini prvenstveno se zahvaljuje snažnom rastu depozitnog novca jer su štedni i oročeni depoziti zabilježili pad. Depozitni novac, koji obuhvaća novac na tekućim i žiroračunima te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, premašio je 76 milijardi kuna, što je rast od 25,7 posto ili 15,6 milijardi kuna na godišnjoj razini. “Udio depozitnog novca u ukupnim depozitima iznosio je 28 posto. Povijesno gledano njegov udio u predkriznom i kriznom razdoblju od 2000. do 2014. u prosjeku se kretao oko 17 posto, da bi se od siječnja 2015. do travnja 2018. popeo sa 17,5 na 28 posto”, navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.

S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti – u stranoj i domaćoj valuti – zabilježili su pad na godišnjoj razini 19. mjesec zaredom. Tako su ukupni štedni i oročeni depoziti na kraju travnja iznosili 195,8 milijardi kuna, što je 1,3 posto ili 2,6 milijardi kuna manje nego u istom lanjskom mjesecu.

“Struktura i trendovi kod iznosa depozita jasno oslikavaju veću sklonost držanja likvidne imovine koja je zasigurno motivirana i povijesno niskim kamatnim stopama na štednju”, ističu analitičari RBA. Posljedica je to, kažu, visoke likvidnosti u financijskom sustavu podržane ekspanzivnim mjerama monetarne politike i skromnim oporavkom kreditiranja. “Visoka likvidnost bit će tijekom cijele 2018. obilježje domaćeg financijskog sustava. Tako će se povećana sredstva za štednju vjerojatno više usmjeravati u depozitni novac, a manje u štedne i oročene depozite”, zaključuju analitičari.