Euronovčanice iz serije Europa kojima se zamijenjuju prve euronovčanice osmišljene 1996. godine na europodručju su dostupne od 2013., a njihovo vizualno rješenje potpisuje berlinski dizajner novčanica Reinhold Gerstetter. Navedena serija prikazuje arhitektonske stilove različitih razdoblja, uključujući mostove i zemljovid Europe što je zapravo dio koncepta simboličkog zbližavanja ljudi putem valute, kako pojašnjava Europska središnja banka (ESB) u publikacijama posvećenima toj valuti.

Novi je dizajn proširen i za države koje su Europskoj uniji pristupile od 2002. godine te je riječ 'euro' osim latiničnim i grčkim pismom sada napisana i ćiriličnim, dok kratica ESB (prema Europska središnja banka) dolazi u devet, za razliku od prijašnjih pet jezičnih varijanti. Prije serije Europa, Gerstetter je radio na vizualnom identitetu njemačkih maraka te nacionalnih valuta nekolicine drugih država, dok je za prvu liniju euronovčanica iz 1996. godine zaslužan Austrijanac Robert Kalina.

Njegova je ideja, pak, tada odabrana među 44 druga prijedloga, dok je konačni izgled euronovčanica rezultat suradnje s još 14 neovisnih stručnjaka s područja marketinga, oglašavanja, dizajna i povijesti umjetnosti. Svoj glas u tom procesu dala je stručna i zainteresirana javnost, no Kalina je u konačnici u povijesti upisan kao prvi dizajner zajedničke europske valute. Mediji na koje su dvojica spomenutih dizajnera stavila svoj potpis danas dolazi do publike od najmanje 340 milijuna ljudi iz 19 zemalja, pa nas je ususret najavama o uvođenju eura u Hrvatskoj zanimalo što o takvoj prilici misli domaća dizajnerska zajednica.

Naime, osim univerzalnih euronovčanica, na eurokovanicama od 2 eura postoji mogućnost da svaka država europodručja godišnje izda dvije prigodne kovanice s posebnim dizajnom na nacionalnoj strani. 

"Dizajnerima se projekti poput ovoga, u kreativnom smislu, mogu učiniti nedovoljno zanimljivima jer je dizajn kovanica unaprijed već postavljen. Naime, dizajn je za sve kovanice identičan pri čemu varira samo središnji dio tzv. nacionalne strane ili "glave". No, i u tako čvrstim okvirima ima mjesta za zanimljive kreativne pomake. Tu je i činjenica da će se vaš dizajn pojaviti na jednoj od najpopularnijih mogućih aplikacija na koju će malo koji dizajnerski ego ostati hladan", za Poslovni je dnevnik komentirao kreativni direktor agencije Parabureau Igor Stanišljević. T "Estetika je ovdje sekundarna. Važnija je simbolička vrijednost. Po mom mišljenju, trebalo bi odabrati međunarodno jake simbole iz znanosti i kulture".