Zbog krivotvorenja hrvatsko gospodarstvo godišnje izgubi gotovo 400 milijuna eura direktne prodaje, a ono na razini Europske unije čak 60 milijardi eura, pokazuje istraživanje koje je proveo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

Analiza je proučavala štete koje nastaju u 13 glavnih gospodarskih sektora u EU. Budući da zakoniti proizvođači proizvode manje nego što bi proizvodili kad ne bi bilo krivotvorenja, pa zapošljavaju i manje radnika, u tim se sektorima izravno gubi i 434.000 radnih mjesta.

U izvješću se procjenjuje i da se godišnje u Hrvatskoj u 13 sektora zbog krivotvorenja gubi 12,6 posto izravne prodaje, što godišnje iznosi oko 398 milijuna eura ili 3 milijarde kuna, odnosno 94 eura ili 716 kuna po stanovniku.

Pet sektora u Hrvatskoj s najvećim gubitcima u prodaji su sektor lijekova s gubitkom zbog "piratstva" od 136 milijuna eura ili 11,7 posto izravne prodaje, te sektor odjeće 129 milijuna eura ili 14,3 posto.

Na trećem je mjestu crno tržište pametnih telefona, zbog kojeg se gubi 45 milijuna eura ili 15 posto izravne prodaje, četvrta je kozmetika s gubitkom od 35 milijuna eura ili 12,4 posto prodaje, dok je peti sektor vina i žestokih pića, čiji gubitak zbog krivotvorenja iznosi 22 milijuna eura ili 10,7 posto izravne prodaje. 

Zbog krivotvorenja u 13 sektora Hrvatska je izgubila, procjenjuje se, 3981 radno mjesto. U EU su najveći gubici u sektoru proizvodnje odjeće, 23,5 milijardi eura, lijekova sa 16 milijardi te kozmetika s 5,8 milijardi gubitka.