Nakon završetka gradnje autocesta svi napori usmjereni su u gradnju željezničke infrastrukture, kazao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture na konferenciji "Potpora Europske unije za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj: trenutne mogućnosti i buduće perspektive", koja se jučer održala u Saboru. 

"Sve aktivnosti HŽ Infrastrukture su usmjerene na obnovu i modernizaciju pruge na Mediteranskom i na nekadašnjem X. koridoru. Na Mediteranskom koridoru, koji se u Hrvatskoj proteže od Rijeke do granice s Mađarskom, u tijeku su radovi na dionici Dugo Selo – Križevci vrijedni oko 1,5 milijardi kuna, a ove godine, tijekom kolovoza, bit će objavljen natječaj za radove na dionici od Križevaca preko Koprivnice do državne granice, za koji su također osigurana europska sredstva", kazao je.

Ministar je najavio da bi pruga do Mađarske trebala biti rekonstruirana i obnovljena do 2022. godine, a nizinska pruga Rijeka-Zagreb bi trebala proraditi do 2030. Dodao je da je razvoj željeznice prioritet ove Vlade.

"Trenutno je sektor prometa na 70 posto ugovorenih od ukupno dodijeljenih EU sredstava za promet, a velik dio toga odnosi se upravo na željezničke projekte", rekao je Butković.

Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu, je istaknuo da su razvoj željezničke infrastrukture i povećanje putničkog i teretnog prijevoza ključni su za gospodarski razvoj Hrvatske.

"Hrvatska je imala razvijene sve komponente sustava: proizvodnju vagona i električnih lokomotiva, lake električne prigradske željeznice, proizvodnju komponente za kontaktnu mrežu i napajanje električne vuče, proizvodnju pragova i proizvodnju signalno-sigurnosne opreme. Da bi zadržali postojeća znanja, te razvili i usvojili nova, krajnji je čas za stratešku odluku ubrzanog ulaganja u Hrvatske željeznice (HŽ)", navodi Škrlec.