Vijest da su članovi Privremenog vjerovnikog vijeća i neki veliki vjerovnici postigli dogovor o nagodbi osiguravši joj dvotrećinsku podršku potkraj prošlog tjedna medijski je mahom interpretirana kao gotova stvar.

Izvanredni povjerenik Fabris Peruško rekao je, doduše, da su na tom putu još tri prepreke – Adris, Alca i Agram – ali da se s još vode zasebni razgovori. No, na nacrt nagodbe na Trgovačkom sudu u petak su osvanula tri podneska, među kojima i Adrisov i Agramov. Treći je uputio Franck, jedan od najvećih domaćih vjerovnika. On se ne spominje među preprekama i pregovorima jer su u ovoj fazi oni rezervirani za "strateška" osporavanja (jamstva i obveznice) koja su ponajprije važna najutjecajnijem vjerovničkom dvojcu, Sberbanku i Knightheadu.

A upravo novi oštri podnesci navodno su i razlog zašto je premijer Andrej Plenković već u petak na razgovor u Vladu pozvao prvog čovjeka Adris grupe Antu Vlahovića. U potvrdi tog sastanka iz ureda premijera povod su, dakako, objasnili uopćenije: premijer se želio izravno informirati o poziciji Adris grupe u procesu sklapanja nagodbe. Što će uslijediti kao rezultat tog susreta, ostaje vidjeti.

A kako je među podnescima i onaj Agram grupe, u ime koje je Dubravko Grgić u četvrtak izrazio spremnost na dogovor i pristupanje nagodbi, tek će se pokazati i zašto Agram (zasad) nije povukao svoje "pismo" TS-u.

U njegovu slučaju to može biti iz predostrožnosti; karta koja se ne povlači dok nema potpisa na ispregovarano.  Kako bilo, i u novom setu podnesaka iznose se krupni upitnici oko (ne)jednakopravnosti vjerovnika, "nezakonitih i štetnih rješenja" u nacrtu nagodbe koja "kao takva, predstavlja novi sistemski rizik". Među ostalim, traži se nadzor nad radom povjerenika uz inzistiranje na izvješćima i podacima koji su već otprije traženi, ali se povjerenik pokazao kao "uporni recidivist" u kršenju naloga suda.

Pravno intrigantni su i zahtjevi vezani uz informacije o imateljima obveznica, te o plaćanjima i kriterijima po kojima su ona obavljana. Ništa manje intriga ne vuče ni izbor nizozemske zaklade na vrhu piramide novog Agrokora, što prema jednom od podnesaka nameće i pitanje nadzora provedbe nagodbe. Sve u svemu, nagodba je ipak još na grani.