Početak godine donio je opipljivi oporavak kreditiranja, kako stanovništva, tako i poduzeća, a zaduživanje u stranoj valuti opet je  vrlo popularno.

Kako se navodi u analizi Hrvatske udruge banaka (HUB) objavljenoj u petak, nakon što je kriza u Agrokoru prošle godine poremetila očekivanja na strani potražnje za kreditima i utjecala na procjene rizika i ponašanje na strani ponude, u ovoj je godini primjetno otpuštanje privremeno zapetih kočnica u oba segmenta privatnog kreditiranja – i u poslovima s poduzećima i u poslovima sa stanovništvom.

Dva razloga 
Bruto iznos novoodobrenih stambenih kredita u prva četiri mjeseca ove godine povećan je za gotovo 15 posto na 3,4 milijarde kuna. Rast je posebno izražen kod kredita s valutnom klauzulom koji su skočili 55 posto na 2,17 milijardi kuna, dok je iznos odobrenih kredita u kunama smanjen više od 21 posto na 1,21 milijardu kuna. U HUB-u taj trend pripisuju dvama razlozima.

"Građani na strani potražnje očito sve jače reagiraju na razlike u kamatnim stopama koje su se na kredite s valutnom klauzulom nastavile smanjivati (i sada su osjetno ispod četiri posto – na razinama koje su usporedive sa zemljama euro područja). Javna komunikacija o perspektivi uvođenja eura, kao i očekivanje aprecijacije kune u ovo doba godine vjerojatno su igrali ulogu", navodi se u analizi.

Kod kredita za ostale namjene – čiji je rast inače brži nego kod stambenih kredita (gotovo 30 posto) – kunski krediti i dalje rastu, premda sporije nego krediti s valutnom klauzulom. Da pojačano zaduživanje u stranoj valuti nije primjetno samo kod stanovništva svjedoči i podatak da u segmentu kreditiranja poduzeća dolazi do postupne zamjene kunskih kredita onima s valutnom klauzulom, osobito u segmentu većih kredita preko 7,5 milijuna kuna. "U isto vrijeme, ohrabruje nastavak rasta u segmentu malih kredita do dva milijuna kuna po stopi od šest posto gdje se također sav rast objašnjava kreditima s valutnom klauzulom", navode u HUB-u.

Veća dobit iz većeg posla
"Slično kao kod kreditiranja stanovništva, u segmentu kreditiranja poduzeća kreditni je sustav na strani ponude dotaknuo limite kunskih izvora, osobito za dugoročne kredite", ocjenjuje se u analizi. Brz oporavak novih poslova otvara mogućnost za smanjenje kamatne marže. Njen godišnji pomični prosjek smanjio se s 2,87 postotnih bodova u zadnjem tromjesečju 2017. na 2,83 u prvom tromjesečju ove godine. "Kreditna ekspanzija u sprezi s jačanjem potražnje i konkurencije dovodi do smanjenja kamatne marže. U takvim uvjetima rast dobiti banaka može proizaći samo iz povećanog volumena posla", smatraju u udruzi banaka.