Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna oslabio 0,1 posto, na 94,05 bodova, a u jednom je trenutku dosegnuo 94,45 bodova, najvišu razinu od polovice studenoga prošle godine.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj ojačala 0,1 posto, na 109,50 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je tečaj eura porastao 0,1 posto, na 1,1660 dolara.

Polovicom tjedna činilo se da će euro zabilježiti gubitak prema dolaru sedmi tjedan zaredom, s obzirom da je njegov tečaj zaronio na samo 1,1510 dolara, najnižu razinu u 10 mjeseci.

Bila je to posljedica nesigurnosti na talijanskoj političkoj sceni nakon što je tamošnji predsjednik prvo odbio potvrditi vladu koalicije dviju protusistemskih stranaka Lige i Pokreta 5 zvijezda.

No, kasnije je ipak formirana koalicijska vlada, pa su izbjegnuti prijevremeni parlamentarni izbori.

Zahvaljujući tome, euro se do kraja tjedna oporavio i ponovno primaknuo razini od 1,17 dolara.

Znatne oscilacije tečajeva bile su i posljedica trgovinskih napetosti jer je Washington krajem tjedna izvijestio da je uveo carine od 25 posto na uvoz čelika i od 10 posto na uvoz aluminija iz EU-a, Kanade i Meksika.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Meksiko je odmah uzvratio uvođenjem carina na uvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz SAD-a, dok je Kanada najavila carine na 12,8 milijardi dolara vrijedan izvoz SAD-a u tu zemlju. Protumjere je najavila i Europska unija.

Trgovinske napetosti između SAD-a i njegovih trgovinskih partnera traju još od ožujka, kada je predsjednik SAD-a Donald Trump prvi put najavio carine na uvoz metala. Od tada trgovinske napetosti jačaju ili slabe, ovisno o tome odobri li Washington nekim zemljama izuzeće od carina ili ne.

Podršku dolaru pružili su, pak, u petak bolji nego što se očekivalo podaci o zapošljavanju u SAD-u. U svibnju je broj zaposlenih porastao za 223 tisuće, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula na 3,8 posto, najnižu razinu u 18 godina.

Više nego što se očekivalo porasle su i plaće, za 0,3 posto na mjesečnoj razini, što je potaknulo špekulacije da bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamata u ovoj godini.

Fed je već jednom ove godine, u ožujku, povećao ključne kamatne stope, a gotovo svi analitičari smatraju da iduće povećanje kamata slijedi već u lipnju. Potom bi središnja banka u rujnu mogla povećati kamate po treći put u ovoj godini.

Nakon izvješća o snažnom rastu zapošljavanju u SAD-u porasli su i izgledi za četvrto povećanje kamata Feda u ovoj godini. Tako sada trgovci novcem procjenjuju da postoji 36 posto izgleda da će Fed kamate povećati i u prosincu, dok su prije tog izvješća procjenjivali da šanse za to iznose oko 32 posto.