Ljudi koji odlaze iz Hrvatske često nisu bili nezaposleni, već su im plaće bile premale. Kad bi im se osiguralo da imaju plaće budu na 50 posto onoga što im se nudi na zapadu, zbog visokih troškova stanovanja u tim zemljama oni više ne bi imali računice i vratili bi se u Hrvatsku, rekao je župan Damir Bajs tijelom panela održanog u okviru Poslovnog uzleta.   “Neki se već i vraćaju. Srećom, javni sektor još nema problema s radnom snagom.

Doduše, iz naše Regionalne razvojne Agencije Bjelovarsko – bilogorske županije otišlo je više od polovine ljudi, otišli su u privatni sektor, no bitno nam je da oni ostanu u županiji”, naglasio je Bajs. Kako bi zadržali liječnike i privukli nove, županija sprema mjere za doktore opće prakse i specijaliste. “Imamo toliki manjak liječnika da im moram dati neke pogodnosti da dođu ili ostanu”, dodao je Bajs, pohvalivši se i s 400 milijuna eura privatnih investicija i 600 milijuna eura ukupno, “U županiji imamo 11 poslovnih zona, neke su već popunjene. Po izdanim građevinskim dozvolama očekujemo tri milijarde kuna investicija”, rekao je.   Glavna tema panela bili su EU fondovi, povodom čega je Bajs rekao da se Hrvatska mora ugledati u decentralizirane modele kakvi se primjenjuju u Češkoj ili Poljskoj, gdje se novac euro fondova transferira izravno regionalnoj samoupravi, a što je puno brže i učinkovitije.

Tek ako ga ne uspiju u potpunosti potrošiti, taj novac od regionalnih agencija preuzima  država. Željko Maletić, predsjednik Uprave tvrtke Nacional, dodao je kako je dosad postojala  fluktuacija radna snage, “no sada zamjene više nema, moramo zapošljavati raspoložive radnike starije od 50 godina čije su tvrtke otišle u stečaj”. “Potrebni su nam veliki infrastrukturni projekti. Država jedina može potaknuti rast, no nužno je smanjit porezna opterećenja. To bi zadržalo radnu snagu. Ne samo da ne možemo naći inženjere, već su problem postali i vozači. Javljaju nam se uglavnom ljudi u problemu, bilo da su očajni zbog dugova ili su ovisnici o nečem. Takve ne želimo u tvrtki, jer vozimo i opasne stvari”, rekao je Maletić.  Upitan za korištenje novca iz fondova, Maletić je rekao: “Dugo nismo tražili potpore. Bavimo se zaštitom okoliša, tu morate stalno nešto mijenjati, jer sve je više konkurencije iz EU.

Nemamo dovoljno novca da sami investiramo u opremu, ali ni fondovi ne rješavaju sve probleme. Uvjetuju  novu opremu, iako nastojimo uvijek proći jeftinije. Na panelu je rečeno i da se pitanje financiranja iz EU fondova trebalo ozbiljnije rješavati na nacionalnoj razini, i da državna administracija mora biti puno brža. “Uvjeti dobivanja tih sredstava moraju se na vrijeme odrediti, ljudi moraju imati vremena da se pripreme. A  kad se stavi rok neki onda ga se treba držati jer imate poslovni plan i kredit od banke. Taj faktor obeshrabruje poduzetnike u investiciji i ne znaju mogu li zatvoriti financijsku konstrukciju. Nadam se da će država ubrzati procese i smanjiti rokove”, rekao je Bajs.  Župan je najavio veliku investiciju od 60 milijuna kuna u rješavanje opskrbe električnom energijom u bjelovarskoj poduzetničkoj zoni.

Nakon što su godinama imali restriktivne propise, ta je županija sada među prvima po ulaganjima u obnovljive izvore energije. Igor Ignatovski iz tvrtke POD Dežanovac rekao je da ta tvrtka više od 80 posto dvoje proizvodnje izvozi. “Naša je županija bila jedna od zadnjih po razvoju, ali pomaci se vide. Važno je što smo dobili i razvojnu agenciju koja potiče poduzetnike i pomaže u pisanju projekata”, rekao je. Požalio se na velike troškovr transporta zbog lošeg prometnog položaja Bjelovara. “Nas je situacija prisilila da samostalno pronalazimo rješenja, pa je to rezultiralo nečim pozitivnim.  Što se tiče fondova, poduzetnici često nemaju vremena čuti sve potrebne informacije jer se bave svojom tvrtkom. Problem je i što tržište rada i školstva nisu povezani pa moramo par godina učiti čovjeka poslu, dok u Njemačkoj uz posao imaju i  par godina ranog iskustva”, povukao je paralelu Ignatovski, a Bajs mu je rekao kako se, na inicijativu prijevoznika, sprema otvoriti smjer za vozače kamiona.

Josip Šmidlehner iz Drvne industrije Čazma rekao je da je ta tvrtka od iz EU fondova  dobila 11 milijuna kuna preko Ministarstva zaštite okoliša.  “Na žalost, izgubili smo dosta vremena da shvatimo što sve možemo tražiti. Ljudi nisu dosta informirani o fondovima. Treba olakšati proces prijava, a puno nam pomaže razvojna agencija. Župan Bajs je ispričao kako je njegova županija bila 15. u RH po povlačenju novca za poljoprivredu. “Obišli smo sve naše OPG-ove i sve općine, snimili situaciju, zainteresirali ljude i skočili na prvih par mjesta. Sada u  županiji imamo od 70 projekata gotovo 67 potvrđeno.

‘Gospodarstvo raste 2,5 puta brže od prosjeka’

Bjelovarsko-bilogorska županija ima stopu rasta BDP-a od 7,6 posto, što je čak 2,5 puta više od državnog prosjeka. Rezultat je još dojmljiviji s obzirom na to da u polovici okolnih županija on pada, istaknuo je župan Damir Bajs otvarajući Poslovni uzlet Bjelovarsko-bilogorske županije koji se u četvrtak održao u HGK – Županijskoj komori Bjelovar. Naglasio je važnost fondova EU za razvoj gospodarstva, dometnuvši kako su investicije u zadnjih nekoliko godina povećane čak za pet puta. EU fondovi se tek sada šire otvaraju i ta se sredstva ulažu u gospodarstvo. Dometnuo je kako županija bilježi rast plaća i broja obrtnika “ali ipak ne možemo biti zadovoljni, pa očekujemo daljnji rast”.  Županija je uvela potporu za poljoprivrednike jer neki od njih i po tri godine čekaju na odobrenje kredita. “Time im želimo smanjiti rizik, pa će županija sufinancirati dio njihovih troškova vezanih za EU fondove, kako bi bilo što više njihovih prijava.  Imamo 350 milijuna kuna potpisanih ugovora za projekte u školstvu i zdravstvu, dogovoreno je ukupno preko 400 milijuna kuna po čemu smo jedna od najuspješnijih županija u Hrvatskoj”, rekao je Bajs.  “Drago nam je po treći puta s našim projektom Poslovni uzlet biti u Bjelovarsko-bilogorske županije jer je to dokaz kvalitete projekta s kojim s u četiri godine obišli gotovo sve dijelove Hrvatske dovodeći malim i srednjim poduzetnicima kvalitetne i besplatne edukacije na njihov prag. Uz edukacije na svim mjestima gdje smo bili progovarali smo kroz panel diskusije o problemima, ali i uspjesima malih i srednjih poduzetnika te pokušali biti njihov glas”, rekao je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

Sve o projektnim prijedlozima

Nakon panel diskusije, održana je interaktivna radionica “Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova za male i srednje poduzetnike”. Tom je prilikom sudionicima objašnjeno kako izraditi projektni prijedlog koji se sastoji od niza prijavnih obrazaca. Na radionici je prikazano i na koji način ispravno ispuniti obrasce i ostalu potpornu dokumentaciju. Detaljno je pokazano na konkretnim primjerima koja je procedura slanja same projektne prijave te koji je način bodovanja projekta. Bjelovarski poduzetnici dobili su priliku postavljati pitanja te u samoj interakciji individualizirano proći cijeli proces pisanja projektnog prijedloga. Radionicu je vodio Antonio Surjan Žanko, stručnjak za pripremu i provedbu EU projekata, iz zagrebačke tvrtke Zlatni plamen.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ukupno na raspolaganju 10,6 milijardi eura

Na kraju Poslovnog uzleta Bjelovarsko-bilogorske županije održan je i seminar pod naslovom EU fondovi kao mogućnost financiranja za poduzetnike, a vodio ga je Antonio Surjan Žanko, stručnjak za pripremu i provedbu EU projekata. Polaznici seminara dobili su informacije o tome što su zapravo EU fondovi i čemu oni služe, odnosno koja pravila tu vrijede i što se financira, a što ne.  “U financijskom razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura”, rekao je Surjan Žanko. Napomenuo je kako je kohezijska politika postavila desetak tematskih ciljeva za poticanje rasta, a to su: veća ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, poboljšanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih tvrtki, podržavanje prijelaza na gospodarstvo s manjim udjelom ugljika. Isto tako, potiče se prilagodba na klimatske promjene i prevencije opasnosti, potom očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa, promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura i promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i mobilnosti radne snage, rekao je voditelj seminara.