Za razliku od industrije koja je u prvom tromjesečju više-manje bila u znaku stagnacije (+0,3 posto), ali i nadalje slabašnih stopa rasta građevinarstva, potrošnja građana nastavlja sa solidnom dinamikom rasta.

U prva tri mjeseca određeni su poguranac godišnjem rastu prometa u trgovini na malo dale i pojačane prodaje novih automobila potaknute poreznima rasterećenjima zbog kojih su prethodno odgađane.

U konačnici je promet bio 3,1 posto realno veći nego u istom razdoblju lani (nominalno 3,6%), a takvo kretanje potrošnje u trgovini na tragu je očekivanja da potrošnja kućanstava ostaje glavni oslonac rasta gospodarstva od blizu tri posto i u ovoj godini. Zbog nešto ranijeg Uskrsa izvorni podaci DZS-a o maloprodaji sugeriraju i nešto veći porast na godišnjoj razini: nominalno 4,7 odnosno realno 4,1 posto. Takvo kretanje prometa pogoduje, među ostalim, i dalje dobrom punjenju proračuna. Istodobno, kako trgovina na malo predstavlja dobar dio ukupne potrošnje kućanstava, za dobar dio analitičara najnovije brojke o potrošnji u trgovini dodatni su signal i da bi rast BDP-a nakon laganog usporavanja u zadnja tri mjeseca 2017. ponovno trebao ubrzati. Procjene za prva tri mjeseca mahom se kreću između dva i pol i tri posto, ali prve rezultate državnih statističara treba pričekati do kraja ovog mjeseca. Sam ožujak se realnim maloprodajnim prometom pokazao 2,1 posto jačim na godišnjoj razini (prema kalendarski prilagođenim podacima), što je blago ubrzanje u odnosu na mjesec prije.

I na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču, ojačao je za solidnih 2,5 posto realno (nominalno 2,8%). Analitičari Raiffeisen banke ističu kako su tom plusu pridonijele sve kategorije trgovinskih struka, s tim da su rastom prednjačila motorna goriva i maziva (+17,5 posto) i tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama (+26,7%) koje u ukupnoj strukturi prometa zajedno čine više od 55 posto.

Utjecaj ranog Uskrsa, zbog čega je blagdanska potrošnja mahom ušla u ožujak, još je izraženiji na izvornim podacima. Naime, ožujski je promet u odnosu na veljaču nominalno bio čak 24 posto, a realno 23 posto veći. Koliko god je za treći mjesec uobičajeno znatno povećanje prometa, toliki mjesečni skok ipak je rijetkost, a kako podsjeća ravnatelj DZS-a marko Krištof, ovaj put mu je kumovao i nešto slabiji skor u veljači. Sve u svemu, iz kratkoročnih oscilacija teško je izvlačiti trendne zaključke. U međugodišnjim usporedbama neki analitičari ipak će primijetiti da je, primjerice, u inače nevelikim promjenama strukture prometa po trgovačkim strukama ipak vidljiv i blagi rast usmjeravanja potrošača prema luksuznim dobrima, uz blago smanjenje udjela nespecijaliziranih prodavaonica.

Uz još jednu uspješnu turističku sezonu, a sve upućuje da će biti takva, trgovina na malo, zacijelo će i na razini cijele godine zadržati sličnu dinamiku rasta, a imajući u vidu i blagi oporavak kreditne aktivnosti banaka, Vladine projekcije rasta ukupne potrošnje kućanstava od 2,9 posto čine se više nego dohvatljivim. Zrinka Živković Matijević, ekonomska analitičarka RBA, napominje, doduše, da indeksi pouzdanja i povjerenja potrošača u ožujku bilježe blago pogoršanje, što bi, kaže, moglo upućivati na postepeno usporavanje gospodarske aktivnosti. No, kao i većina drugih prognostičara, i u toj instituciji na razini cijele 2018. ipak i dalje računaju na realnu stopu rasta od približno tri posto.

Vlada je pak u Programu konvergencije za iduće tri godine istaknula kako će se kroz čitavo projekcijsko razdoblje (do 2021.) gospodarski rast temeljiti isključivo na doprinosu domaće potražnje. Blago usporavanje stopa rasta BDP-a prema 2,5 posto praćeno je tako i predviđenim usporavanjem rasta osobne potrošnje (prema 2,5 posto 2021.), dok se istodobno očekuje blago jačanje doprinosa investicija rastu BDP-a. Nasuprot tome, doprinos neto inozemne potražnje ostat će blago negativan i u naredne tri godine, ali uz trend postupnog smanjivanja.

Ovogodišnje planirano usporavanje stope rasta osobne potrošnje (s lanjskih 3,6 posto) objašnjava se ponajprije usporavanjem rasta mase bruto plaća te iščezavanjem pozitivnih učinaka porezne reforme. S druge strane, pozitivan utjecaj očekuje se slijedom cjelogodišnjeg učinka lanjskog dogovora Vlade i sindikata oko rasta osnovice za plaće zaposlenika u državnim i javnim službama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost