Među izvješćima koji se ovih dana pojačano slijevaju na burzu, u petak se našao i pregled poslovanja dva najveća kreditora, Zagrebačke i Privredne banke Zagreb.

Iz njih se može iščitati da je uteg kolapsa Agrokora najvećim dijelom ostao na rezultatu prošle godine, no i da je teret pada kamatnih marži prilično snažan.  Nakon 167 milijuna kuna gubitka (i 800 milijuna kuna rezervacija) u prvom lanjskom kvartalu, godinu kasnije Zagrebačka banka iskazala je 402 milijuna kuna kvartalne neto dobiti (i tek 66 milijuna troška rezervacija). Premda su rezervacije glavna distinkcija u rezultatu, kontinuirani pad cijene novca pritišće operativnu dobit koja je krajem ožujka bila 531 milijun kuna, 40-ak manje nego lani. 

Pad prihoda od kamata
Prihodi od kamata manji su 18 posto, na 987 milijuna kuna, a rashodi gotovo 33 posto, 351 milijun kuna, s neto rezultatom od 636 milijuna kuna. Ukupna imovina povećana je za 500-njak milijuna, na 102,7 milijardi, čime je Zaba i dalje lider s četvrtinom tržišta.  Glavni konkurent, Privredna banka, iza prvog kvartala podvlači crtu na 285,4 milijuna kuna neto dobiti, 5,2 posto više nego lani i aktivom od 76,3 milijardi kuna. 

Stabilizacija rezervacija
Prihod od kamata iznosio je 621,4 milijuna kuna, a kamatni troškovi 80,4 milijuna kuna pa je ključni neto prihod ostvaren na razini od 541 milijun kuna. Usporedbe radi, krajem ožujka prošle godine iznosio je 586 milijuna kuna.

"Trend smanjenja prosječnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa nastavlja se što je utjecalo na kamatne rezultate", stoji u izvješću. Neto rezultat prije rezervacija posljedično se smanjio za 13 posto, na 371,3 milijuna kuna na koje je PBZ banka izdvojila 23 milijuna rezervacija (49 milijuna grupa). U okruženju niskih kamata, slabe potražnje i rekordne likvidnosti (30-ak milijardi kuna), za očekivati je nastavak trenda "strateškog optimiziranja" i kontrole troškova na svim razinama.