Kao što je i najavljeno, promjene u mirovinskom sustavu našle su se na listi Vladinih reformi, a prije svih – ranije produljenje radnog vijeka na 67 godina, koje podrazumijeva još oštrije povećanje radnog vijeka za žene, piše Večernji list.

Sada se radni vijek žena svake godine povećava za tri mjeseca. Dodatno će se povećati penalizacija privremenog umirovljenja, ali i proširiti krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. Do kraja godine Vlada bi trebala prihvatiti i novi Zakon o beneficiranom stažu.

Kad je riječ o promjenama u mirovinskom sustavu, plan reformi nije donio ništa što se do sada nije znalo, ali i u njemu su izostavljeni najvažniji detalji, primjerice za koliko će se od početka iduće godine produljivati radni vijek žena, hoće li 2030. biti godina prelaska na radni vijek od 67 godina, koliki će dodatak na mirovinu dobiti osiguranici drugog mirovinskog stupa i kako će izgledati oštrija penalizacija. U dokumentu stoji da će zakoni koji će to propisati biti doneseni u prosincu 2018. godine. Vlada je, piše u prijedlogu reformi, pripremila niz simulacija vezanih uz poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, no žale se da provedbu “reformske mjere odvraćanja od ranog umirovljenja” dodatno usporava i komplicira moguća primjena dodatka na mirovine (korisnicima mirovina iz prvog i drugog stupa). Vlada planira proširiti dodatak i na drugi stup, no u programu reformi nema informacije koliki će taj dodatak biti.

"Na taj će se način smanjiti razlika u visini mirovine za korisnike iz oba obvezna mirovinska stupa u odnosu na mirovine ostvarene samo u I. stupu i time utjecati na primjerenost njihovih mirovina", stoji u dokumentu. Vlada procjenjuje da će “pooštravanje uvjeta” potaknuti novi val umirovljenja, a postupno smanjenje broja novih korisnika mirovina i ukupnog broja umirovljenika očekuje se tek od 2025. godine. Ne navodi se ni koje će još kategorije umirovljenika smjeti raditi i zadržati mirovine, a sad to pravo imaju samo korisnici starosne, ali ne i prijevremene mirovine. Pravo na beneficirani staž trenutačno koristi oko 25 tisuća zaposlenih, a koliko će ih ostati nakon što Vlada donese novi zakon, ne piše u dokumentu i konačni će broj ovisiti o zakonodavnom rješenju i suradnji sa socijalnim partnerima.

“Primjena instituta staža osiguranja s povećanim trajanjem omogućit će se onim radnim mjestima na kojima, unatoč svim primijenjenim mjerama zaštite na radu, može doći do oštećenja zdravlja zbog nepovoljnih radnih uvjeta, odnosno u onim zanimanjima kod kojih nakon određene dobi fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje toga posla”, stoji u dokumentu, prenosi Večernji list.