Desetak tisuća računovodstvenih servisa susreće se učestalim promjenama propisa i skraćenim rokovima za implementaciju u poslovanje.

Za razmjere problema ilustrativno je da su tri ključna propisa u zadnje četiri godine izmijenjena 50-ak puta.  To posredno utječe i na gospodarsku aktivnost u cjelini, a kako bi se stvari mijenjale, Hrvatska obrtnička komora, u sklopu nove sekcije računovođa, izradila je listu od 30-ak prijedloga zakonskih intervencija za rasterećenje poduzetnika i obrtnika te unaprjeđenje rada računovodstvene struke. 

Važna podrška
Uputit će ih nadležnima nakon što su u raspravi prošlog petka na Okruglom stolu "Bez računovođa se ne računa" u krugu stručne javnosti dobili zeleno svjetlo. Velik broj njih tiče se propisa iz nadležnosti Ministarstva financija, a za perspektivu promjena važan može biti i pozitivan stav koji je ovom prilikom izrazio i sam ravnatelj Porezne uprave Zdravko Zrinušić čiji su djelatnici nadležni, kazao je, za čak 1000 propisa.  Predsjedniku HOK-a Dragutin Ranogajec kaže da se poduzetnici se sve više bave papirologijom u strahu od visokih kazni, dok su računovođama zadnjih godina znatno otežani uvjeti za kvalitetno pružanje usluga.

U sklopu poduzetničkih nastojanja da se kreira bolja poslovna klima, važna je i podrška za ukidanje licenciranja računovođa. Ova se obveza predviđa Zakonom o računovodstvu od 1. siječnja 2019., a prema grubim procjenama, kako je kazala direktorica HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić, to će stajati oko 400 mil. kuna. Očekuje se da će se troškovi ugraditi u cijenu koju će na kraju poduzetnici platiti.  Protivljenje tom propisu koje će, kažu, opteretiti poslovanje, tako postaje 'vrući krumpir' za ministra financija. 

Poluga prijenosa
Naime, prema Brusić, donosi se oko 500 novih zakona godišnje, a računovođe su prva poluga prijenosa znanja poduzetnicima, posebice u sektoru MSP, gdje servisiraju oko 165.000 mikro subjekata do 10 zaposlenika, kojima je reguliranost računovodstvene profesije uteg za poslovanje. 

Glas struke

'Uvesti dobrovoljno licenciranje'
Hrvatska udruga računovođa zauzima se za dobrovoljno licenciranje, kaže njezin predsjednik Vlado Brkanić. Ova je udruga po uzoru na belgijski model kroz RRiF-ovu Visoku školu dosada osposobila oko 2350 ovlaštenih računovođa. Brkanić smatra da se treba riješiti zablude kako će se s propisivanjem licenciranja poboljšati status računovođa. Sa stručnjacima se na kraju složio i Zdravko Zrinušić dodavši da je "najbolje rješenje poslušati glas struke".