Regionalni razvoj i aktivno sudjelovanje u povlačenju europskog novca u narednoj financijskoj perspektivi, te iskustva i izazovi s kojima se regije susreću, teme su 7. Foruma hrvatskih i poljskih regija koji se održava u Poreču. 

"U početku smo razmjenjivali iskustva o povlačenju novca EU, a danas iznosimo dobre i loše primjere na svom europskom putu. Ove godine naglasak smo stavili na strateško planiranje razvoja poljskih i hrvatskih regija do 2030. što smo propustili napraviti po ulasku u EU 2013. pa našu učinkovitost ne možemo mjeriti s učinkovitošću Poljske koja je povukla oko 80 milijardi eura novca iz EU fondova", rekao je predsjednik Zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk. 

Ravnomjernost
Dodaje da je potaknuta poljskim primjerom, gdje su regionalne jedinice od početka uključene u planiranje EU sredstava, a programi regionalno prilagođeni, i Hrvatska krenula tim putem. 

"Sudjelovanje županija u pripremama i programiranju operativnih programa ključno je kako bi se što kvalitetnije iskoristila sredstva EU za ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske", kaže Pauk. Sa smanjenim budžetom nakon Brexita u Bruxellesu su počele rasprave o nužnim rezovima. Regionalni čelnici naših županija i poljskih vojvodstava upozoravaju da je ključno da cijenu ne plati kohezijska politika i ravnomjerni razvoj, odnosno da Europa ne krene putem više brzina.

"Zajednički problem Hrvatske i Poljske jest da Europa nastavi kao dosad, da kohezijska politika i dalje bude glavni faktor regionalnog razvoja. Nadamo se da će se unatoč smanjenju novca to dogoditi, da će kohezijska politika i dalje biti dostupna i otvorena svima", kaže Pauk. S njime se slaže i poljski kolega Olgierd Geblewicz, predsjednik Saveza Vojvodstava Republike Poljske.  "Kohezijska politika je prioritet, svi moramo zajedno raditi na tome da ostane u istom modelu kao dosad. Nadam se da ćemo iduće godine u Poljskoj moći reći da smo obranili kohezijsku politiku i da ćemo raspravljati o razvoju", kaže Geblewicz.

Nastavak decentralizacije
Za pitanje regionalnog razvoja neizbježno je pitanje teritorijalnog ustroja, kao i demografski problemi zbog kojih je neizvjesno planirati strateški razvoj u 12 godina. Iako je, za razliku od Hrvatske, Poljska reducirala broj lokalnih jedinica okrupnjavanjem, u županijama rješenje ne vide u smanjenju već nastavku decentralizacije. "Broj regija je manje važan, bitna je snaga. Italija ima regije od 130.000 stanovnika do onih većih od Hrvatske. Važna je decentralizacija, da imamo puno alata za upravljanje svojim razvojem, to je snaga županije koja se može valorizirati na projekte", ističe istarski župan Valter Flego.