Carinama na carine – tako bi se mogli sažeti prošlotjedni postupci Washingtona i Pekinga koji prerastaju u sve ozbiljniji trgovinski sukob. Nakon kineskog odgovora na 50 milijardi dolara "teške" američke carine na 1300 tehnoloških proizvoda, američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je dodatno dolio ulje na vatru. 

Kina se ne boji rata
Razmatraju se dodatne carine "s obzirom na nepravedan odgovor Kine" na američke trgovinske mjere, kazao je Trump u priopćenju. "Umjesto da korigira svoje ponašanje, Kina je odlučila naškoditi našim poljoprivrednicima i proizvođačima", naglasio je američki predsjednik. Podsjetimo, američke carine trebale bi prisiliti Peking da promijeni politiku čiji je cilj prijenos američkog intelektualnog vlasništva na kineske kompanije kroz zahtjeve o osnivanju zajedničkih kompanija, često praćene uvjetom o prijenosu tehnologije.

Kineski odgovor stigao je odmah u petak. Vlada u Pekingu obećala je da će se boriti protiv "jednostranog američkog protekcionizma po bilo koju cijenu". "Kina ima jasno stajalište o kinesko-američkoj trgovini. Trgovinski rat ne želimo, no takva se rata ne bojimo", rekao je glasnogovornik ministarstva trgovine za novinsku agenciju Xinhua. Ministarstvo je također obećalo "opsežne protumjere", prenosi Xinhua, no ne navodi detalje.

Pogrešan smjer
Protiv američkih akcija ustala je i Južna Koreja. Ta je država u petak objavila da je izvijestila Svjetsku trgovinsku organizaciju da razmatra suspenziju carinskih ustupaka na američku robu vrijednosti 480 milijuna dolara. Radi se o podjednakoj vrijednosti korejskog izvoza perilica za rublje i solarnih panela na koje je SAD u veljači uveo carine. Podsjetimo, prošloga mjeseca dvije su države pristale revidirati svoj bilateralni ugovor o slobodnoj trgovini kojim će Koreja omogućiti veći pristup tržištu za američke automobile.

Zauzvrat bi korejski proizvođači čelika izbjegli nedavno uvedenu carinu od 25 posto. Potezi američkog predsjednika vode u pogrešnom smjeru, smatra William Zarit, predsjednik Američke trgovinske komore u Kini. Naime, 2,5 milijuna američkih radnih mjesta ovisi o trgovini s Kinom. K tome, trgovina s Kinom donijela je lani SAD-u 600 milijardi dolara i dovela do 500 milijardi dolara ulaganja u obje države.