EN DE

Ključni cilj sustava središnjih banaka je stabilnost cijena

Autor: Ana Blašković
04. travanj 2018. u 22:01
Podijeli članak —
Države eurozone podijeljene su u skupine prema veličini gospodarstava i financijskih sektora

Zbog euriziranosti hrvatske ekonomije prostor za aktivnu monetarnu politiku već je bitno ograničen.

Četiri godine nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska je po prvi puta ozbiljno počela razmišljati o uvođenju eura. Vlada je u listopadu prošle godine predstavila eurostrategiju po kojoj bismo, ne propadne li poput niza domaćih strategija i planova, eurima umjesto kunama plaćali najranije 2022. godine. Uvođenjem eura Hrvatska bi u punom smislu postala članica EU-a, a na to se poput ostalih članica  obvezala u ugovoru o pristupanju Uniji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Prihvaćanje eura jest cilj svih zemalja Unije, no rok nije striktno definiran. On ovisi o političkoj volji članica za širenjem eurozone i pristupanju u tečajni mehanizam, kao i spremnosti kandidata za euro da gospodarstvo dovede na minimalne kriterije ekonomske uspješnosti za zajedničku valutu,  provede realnu konvergenciju.  Namjera uvođenja eura prvi je, i realno, najlakši korak, a sada je pred Hrvatskom puno konkretnog posla, da naposljetku provede toliko potrebne strukturne reforme. Kao i kod ulaska u Europsku uniju, iskustva ostalih članica eurozone pokazuju da je nužno građanima jasno predstaviti prednosti i mane o zajedničke valute. U javnim debatama Poslovni dnevnik i Večernji list pridonijet će serijalom priloga u kojima ćemo u detalje secirati sve aspekte eura, utjecaj na svakodnevni život građana, promjene za tvrtke i što će to značiti za državu.   

Autor: Ana Blašković
04. travanj 2018. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati