Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) u utorak je u svom zagrebačkom uredu predstavila rezultate istraživanja poslovnog okruženja u Hrvatskoj koje su na uzorku od 140 članova Uprava domaćih i međunarodnih malih, srednjih i velikih poduzeća koja posluju u Hrvatskoj proveli od prosinca 2017. do 31. siječnja 2018. Većina ispitanika, njih 65 posto, svoje poslovanje u 2017. godini ocijenilo je boljim nego godinu ranije te se 64 posto njih izjasnilo da su u promatranom razdoblju povećali broj zaposlenika. 

Žele porezno rasterećenje
U nadolazećem razdoblju od tri godine 79 posto poduzeća iz ovog uzorka planira daljnje širenje poslovanja u Hrvatskoj, a 71 posto njih najavilo je i nova zapošljavanja. Petina njih planira zaposliti više od 20 novih radnika. "Vidljiv je optimizam poslovne zajednice u Hrvatskoj, a najave širenja poslovanja novih zapošljavanja smatramo poticajnima za hrvatsko gospodarstvo.

Nezadovoljstvo predstavnika poslovne zajednice odnosi se uglavnom na područja kod kojih su potrebne sustavne reforme koje izostaju dugi niz godina, a uključuju pravosuđe i poštivanje vladavine prava, složene administrativne procedure i daljnje porezno rasterećenje poduzetništva. Članstvo u EU koje je omogućilo olakšan pristup financiranju i novim tržištima ispitanici ocjenjuju pozitivno, ali smatraju kako Hrvatska zaostaje i gubi korak s usporedivim državama sjeverne i istočne Europe", komentirala je izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić. 

Geopoložaj kao prednost
Glavnim ograničavajućim faktorom u poslovanju u posljednjih 5 godina ispitanici uključeni u ovo istraživanje naveli su regulatorni okvir, administrativne procedure i porezno opterećenje, dok se najveća pogoršanja vežu uz provedbu pravnih pravila i procedura, pravosuđe i kvalitetu legislative.  Utoliko utjecaj državne administracije na poslovno okruženje 86 posto ispitanika ocjenjuje negativnim ili bez učinka, a slična je percepcija utjecaja lokalne administracije.

Također, samo 9 posto ispitanika uvjete poslovanja u Hrvatskoj smatra boljima nego u drugim državama srednje i istočne Europe, dok 44 posto njih ističe da su ti uvjeti lošiji nego u uspoređenim zemljama. Najveća poboljšanja, s druge strane, vidljiva su u području potražnje za robama i uslugama, uvjetima financiranja i mogućnosti trgovinske razmjene. Kao najveće prednosti poslovanju u Hrvatskoj, uz članstvo u EU, naveli su turistički potencijal zemlje i geostrateški položaj.

Govoreći o članstvu u EU, 78 posto ispitanika je istaknulo da je ono imalo pozitivan učinak, pri čemu su kao najveće prednosti članstva naveli nepostojanje granica, jedinstveno tržište i pristup EU fondovima. Zanimljivo, najveći broj njih, visokih 86 posto, nisu korisnici fondova EU, što zbog nedostatka odgovarajućeg programa, što zbog kompleksnosti same procedure, istaknuto je na predstavljanju. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja