Svjetska znanstvena zajednica oprašta se od fizičara Stephena Hawkinga, britanskog znanstvenika koji se smatra jednim od najvećih umova našeg doba, a koji je umro u srijedu u 76. godini u Cambridgeu, nakon cjeloživotne borbe s amiotrofičnom lateralnom sklerozom koja ga je potpuno paralizirala pa je komunicirao umjetnim glasom i pokretima obrva.

Kuriozitet je da je umro na 139. obljetnicu rođenja fizičara Alberta Einsteina i 135. godišnjicu smrti političkog ekonomista Karla Marxa, koji su obojica, svaki u svoje vrijeme i na svoj način, imali revolucionarne ideje. Američka svemirska agencija NASA Hawkinga opisala je Hawkinga kao ambasadora znanosti. "Njegove su teorije otključale svemir mogućnosti koji sada mi i svijet istražujemo".

On je nadahnjivao milijune znanstvenika, među kojima su i astrofizičar Neil DeGrasse Tyson, popularizator znanosti, te teorijski fizičar Lawrence Krauss. Navode da je sad nastupio intelektulani vakuum i da se zvijezda ugasila u svemiru, te da nas je Hawking naučio važnosti i značenju slavljenja ljudskog roda. Znanstvenik koji je nastojao objasniti neka od najkompleksnijih pitanja života to je činio dok je čitav život nad njim lebdjela opasnost opasne bolesti, piše Reuters.

Od 1974. radio je na povezivanju dva temelja moderne fizike – Einsteinove teorije relativnosti koja se bavi gravitacijom i pojavama velikih razmjera i kvantne teorije koja se bavi subatomskim česticama. Predložio je model svemira na konceptima stvarnog vremena, kakvo ljudi doživljavaju, i imaginarnog vremena kvantne teorije u kojemu svijet živi. Bavio se i porijeklom svemira, tajnama svemirskih proždirućih crnih rupa… No,vjerojatno je njegova 'teorija svega' koja je sugerirala da se svemir razvija po dobro definiranim zakonima privukla najviše pažnje.