Financiranje razvoja drvne industrije bilo je u fokusu drugog panela u sklopu konferencije Budućnost hrvatske drvne industrije, održane u srijedu u Zagrebu u organizaciji Hrvatskih šuma, Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista. Kako su zaključili panelisti, novca na tržištu ima dovoljno, ali trenutno nedostaju kvalitetni projekti kojima će se on povući, što je potvrdio i voditelj direkcije za velika poduzeća i grupe Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Nikola Ključariček.

„Poduzetnicima su na raspolaganju kreditna sredstva namijenjena investiranju bez obzira na finalni proizvod, primarno proizvođačima. Za razliku od komercijalnih banaka, prilikom ocjenjivanja prihvatljivosti projekata gledamo i socijalnu komponentu, konkretno broj zaposlenih. U posljednje vrijeme količina sredstava na tržištu komercijalnih banaka, ali i HBOR-a, nije problem što je rezultat povoljnih tržišnih uvjeta. Sada i komercijalne banke dobrim klijentima mogu ponuditi jako dobre uvjete, ali na umu treba imati i trendove koji se najavljuju u budućnosti. Mi smo razvojna banka kojoj primarni cilj nije stvaranje profita i naši su uvjeti minimalni, dok će naši kreditni programi biti na dispoziciji svima, pa tako i društvima iz drvnog sektora“, istaknuo je Ključariček.

Nikolina Babić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) složila se da je financiranje najveća boljka svake industrije. „Govorimo o kolateralama, samo-ulaganju, osiguranju kredita, zatim jamstvima, procjenama i drugim pratećim faktorima. U toj situaciji valja pronaći rješenje jer sredstva postoje, no premalo je ozbiljnih projekata“, naglasila je. Dodala je i da se kvalitetnim poslovnim planovima, subvencijama, povoljnim kamata i drugim alatima mogu ostvariti preduvjeti nužni za poticanje proizvodnje i razvoja. „Želimo više proizvođača i više zaposlenih, a Pismo razumijevanja kao strateški dokument poprilično je važno za osiguravanje stabilne budućnosti bez koje tih rezultata neće biti. Ne samo da povezivanje velikih i malih poduzeća otvara nove mogućnosti razvoja, već i zajedničkim radom kroz Komoru možemo puno napraviti. Što se tiče budućnosti prerade drveta i izrade namještaja, s obzirom na to da se radi o strateškoj industriji, očekujemo da će zauzeti zasluženu poziciju. Nadam se da će biti jedna od perjanica hrvatskog gospodarstva, jer su svi preduvjeti tu, dok razvoj ruralnih krajeva i dalje treba biti u fokusu države. Vjerujem da u sljedeće četiri godine hrvatska drvna industrija može narasti 30-ak posto“, poručila je Babić.

Predsjednik uprave Spačve Josip Faletar naglasio je kako dolazi iz firme koja u Slavoniji i Vinkovcima danas zapošljava oko 870 radnika, i to s kontinuiranim rastom zaposlenih. „No, bez obzira na Pismo razumijevanja, Spačvu i druge velike firme ograničavaju se u nabavci sirovine samo zato što su velike. Primjerice, izradu hrastovih masovnih vrata koja ne pripadaju razredu namještaja, iako teža za izradu od stolica koje spadaju u razred 8., i koja izvozimo na nekoliko inozemnim tržištima ovim se dokumentom ne potiče. Problem u drvnoj industriji je što postajemo veliki samo zbog broja radnika, a onda se ne možemo se aplicirati na projekte“, ukazao je Faletar dodavši i da su s prošlogodišnjom dokapitalizacijom od 30 milijuna kuna pokrenuli novi investicijski ciklus. Fond Quaestus Private Equity, većinski vlasnik Spačve, u sljedećih bi nekoliko godina putem IPO-a na Zagrebačkoj burzi trebao izaći iz vlasničke strukture, najavljeno je ovom prilikom.

Pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede Krešimir Ivančić potvrdio je još jednom danas kako je drvna industrija u fokusu države. „Postoji mogućnost financiranja bespovratnim novcem EU fondova, kao i kroz program ruralnog razvoja, a osim HBOR-ovih kredita na raspolaganju su i sredstva HAMAG BICRO-a. Otvorena je i mogućnost kombinacije bespovratnih sredstava i HBOR-ove linije, ali korisnici obično nemaju naviku pripreme projekata prije nego li se objavi natječaj, barem prema informacijama s terena kojima raspolažemo. Kod raspodjele drvne građe, svaki održivi poslovni plan mora u sebi sadržavati troškove i prihode u razdoblju od 10 godina, oni koji ne zadovoljavaju neće biti financirani. U svim našim natječajima su nam o fokusu mikro, mala i srednja poduzeća, a također kao jedan od elemenata koje vrednujemo je broj novostvorenih te broj sačuvanih radnih mjesta“, istaknuo je Ivančić.