Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) će, kao partner Gonga, te zajedno s Hrvatskim državnim arhivom, FER-om i Hinom, s projektom otvaranja Vjesnikove arhive javnosti aplicirati na Googleov natječaj, težak milijun eura.

Na skupštini društva članovi su informirani i o redefiniranju odnosa s press clipping agencijama, koje svake godine toj udruzi uplaćuju naknadu na ime prodaje novinarskih radova svojim klijentima, a taj se novac onda dijeli među članstvom sukladno prodanoj količinom djela određenog autora. Inače, u Hrvatskoj postoje četiri press clipping agencije i jedna agencija za web clipping, a prema neslužbenim informacijama zajedno imaju oko 700 stalnih korisnika. 

Autorima veće naknade
Kako je na skupštini izvijestila članove predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner, "nakon dvomjesečnih pregovora s agencijama dogovoreno je povećanje nepravedno niskih naknada za distribuiranje autorskih djela za tisak i web sa 10 na 16 posto, te za audio i video na 12 posto".  Na pitanje koliko povećanje naknade donosi novinarima, u izjavi za Poslovni dnevnik predsjednica DZNAP-a kaže: " očekivani prihodi zatekuću godinu trebali bi, u skladu s novim uvjetima, porasti s dosad 'zacementiranih' 1,3 milijuna kuna na više od dva milijuna kuna. U rujnu 2017. raskinuli smo stari ugovor s press clipping agencijama i, zajedno s izdavačima, krenuli u pregovore o novim iznosima naknade za korištenje autorskih djela, koji su okončani krajem godine. Nova naknada se primjenjuje od 1. siječnja 2018., ugovor je sklopljen na godinu dana i automatski će se nastaviti primjenjivati u sljedećoj godini, ako se dotad ne dogovori novi model naplate". 

Ukupni prihodi DZNAP-a u lani su iznosili 1,34 milijuna kuna. Od tog se iznosa 20 posto (268.000 kuna) daje ZAMP-u koji obavlja naplatu od press clipping agencija, isplatu autorima te pruža usluge pravnog savjetovanja vezanog uz autorska prava. Od preostalih 1,07 milijuna kuna jednak iznos, po 537.166 kuna, ide nakladnicima i autorima. Iznos za autore dijeli se na 'glavarinu'i raspodjelu prema 'prodanosti' njihovih uradaka. Tako se 30 posto, odnosno 161.150 kuna, raspoređuje svim članovima u jednakim iznosima, a preostalih 70 posto, 376.016 kuna, proporcionalno dijeli 150 najcitiranih autora. Na skupštini je najavljeno i "veće vrednovanje kvalitete u odnosu na kvantitetu". Kako ga postići? "Postoji načelno opredjeljenje za takav smjer izrade modela jer je, s autorske strane, apsurdno da se jednako plaća distribuiranje obične vijesti, kolumne i velikog 'šlagera' s naslovnice…

Izradom i analizom novog modela radna će se skupina, sastavljena od predstavnika DZNAP-a, izdavača i press clippinga, baviti cijelu ovu godinu. Dakle, nema još nikakvih gotovih rješenja, niti se trebaju donositi ad hoc, nego analitički i kvalitetno", naglašava naša sugovornica. Najavljeno je i širenje platforme naplate naknada za distribuirane tekstove na web stranice državnih institucija. Upozoreno je da još uvijek cijeli niz ministarstava i državnih tvrtki prenosi novinarske tekstove na svojim web stranicama bez plaćanja naknade i time krši autorska prava.

Nastojat će se i s njima pravno i financijski regulirati te odnose, možda kroz dogovorene mjesečne paušale ili neki sličan oblik plaćanja. Dio lanjskog prihoda DZNAP-a ide u Fond za poticanje kulturnog stvaralaštva, koji je preimenovan u Fond za autorstvo. Lani su iz tog fonda financirana tri projekta: snimanje filma Marinka Petkovića o stanju na novinarskom tržištu i poticanju svijesti o potrebi zaštite autorskih prava, potom rad  Tanje Ivančić Belošević i Nataše Vlašić Smrekar, koje su se bavile realnošću prijetnje robota-autora živim novinarima, te istraživanje Gordena Knezovića o utjecaju novih medija na javno mnijenje.

Protiv neovlaštene distribucije
Za financiranje iz tog fonda ne raspisuju se natječaji, nego članovi DZNAP-a sami apliciraju projektima koje predlažu. Predsjedništvo ih analizira i donosi odluku o financiranju te ga uvjetuje isporučivanjem rezultata i transparentnih izvještaja o radu i troškovima: finalni proizvodi mogu biti dokumentarni filmovi, analize, knjige, kompjutorski programi… Ove godine na raspolaganju je 250.000 kuna neutrošenih sredstava za tu svrhu iz prijašnjih godina. Po Pravilniku se u Fond za autorstvo izdvaja najviše do 10 posto prihoda od naknada, a do tri posto odlazi u Fond za piratstvo, koji je namijenjen borbi protiv neovlaštene distribucije, odnosno krađe autorskih novinarskih djela, našeg intelektualnog vlasništva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost