Povodom prvih stotinjak dana 'vladavine' i 'ravnanja' Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ), a i povodom Međunarodnog dana žena glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula razgovarao je s dr. sc. Brankom Ivančan Picek, ravnateljicom DHMZ-a, odnedavno i stalnom predstavnicom RH u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (SMO).

Ivančan Picek je otkrila da joj rad u DHMZ-u uopće nije bio životni izbor niti cilj, ali da za sada nije požalila. Govoreći o ženama na čelnim položajima državnih meteoroloških institucija u Europi Ivančan Picek je istaknula da ih još uvijek nema puno. 

'Na području Europe na čelu meteoroloških i hidroloških službi nalazi se samo 5 žena (uz Hrvatsku to su Danska, Litva, Mađarska i Rumunjska). Naša je suradnja jako dobra, uvijek smo spremne pomoći savjetom. Evo, primjerice, prošli tjedan u posjetu nam je bila mađarska delegacija na čelu s direktoricom dr. sc. Korneliom Radicz. Pri tom smo organizirali posjet našoj automatskoj radiosondažnoj postaji Zadar-Zemunik, jer takav sustav mjerenja namjerava uvesti i mađarska služba', rekla je Ivančan Picek. 

Dodala je da, kao i u drugim gospodarskim područjima, i u meteorološkim službama čelna mjesta vrlo rijetko obnašaju žene. 'Kao što je već rečeno, u Europi nas je samo pet na čelnim pozicijama meteoroloških i hidroloških službi. Puno je razloga za to. No, žene su te koje se nerijetko nalaze na odgovornim  mjestima unutar službi', rekla je.

'Trenutno je na DHMZ-u zaposleno 65% muškaraca i 35% žena. No, žene su u manjoj prednosti ako govorimo o školskoj spremi, pa tako imamo 55% žena od ukupnog broja fakultetski obrazovanih djelatnika. Shodno tome imamo i veći broj žena s doktoratom od muških kolega', rekla je Ivančan Picek odgovarajući na pitanja Zorana Vakule. 

U razgovoru je opisala i jedan svoj radni dan. 'Uglavnom radni dan počinje oko 8 ujutro, a završava kasno poslijepodne. Vrlo često dan je ispunjen nizom razgovora s kolegama i rješavanje operativnih zahtjeva i problema ili pak tematskih sastanaka unutar i izvan DHMZ-a s našim korisnicima i suradnicima. Koordinacija svih segmenata našeg Zavoda je izuzetno bitna kako bi se postigao najbolji rezultat na dobrobit naših korisnika', rekla je. 

Istaknula je kako o meteorologije nije maštala od djetinjstva, ali je vrlo rano spoznala da je sklonija prirodnim predmetima, posebno matematici i fizici. 'Odabir studija fizike na PMF-u bio je nekako prirodna posljedica. Kako sam sklonija primijeni znanosti, daljnje usmjerenje na geofiziku i meteorologiju nije imalo alternative. I nije mi žao, jer mi je ovaj posao pružio i pruža puno zadovoljstva', rekla je Ivančan Picek i dodala da je vremenska prognoza u čijem je odjelu od početka, njezina velika ljubav. 

'Na početku moje prognostičke karijere raspolagali smo sa zamjetno manjim brojem podataka o stanju atmosfere, što je posljedično rezultiralo i manje točnim prognostičkim modelima. Prognoza se korisnicima slala telefaksom, a davala se uglavnom samo za iduća 24 sata. U posljednjih 30 godina svjedoci smo ogromnog tehnološkog razvoja koji je omogućio prikupljanje i analizu ogromne količine podataka. To su godine kad je bilo potrebno neprekidno praćenje novih spoznaja i uvođenja novih metoda u operativnu prognozu. Od svih znanstvenih grana, meteorologija je tu sigurno najviše profitirala. Brza razmjena podataka i mogućnost njihove obrade omogućila je razvoj numeričkih prognostičkih modela koji su sve točniji, a razvio se i sustav vjerojatnosnih prognoza', rekla je ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan Picek. 

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?