Prepoznati su pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, ali upozorava se da je nužno ubrzanje strukturnih reformi, jer to je jedan od osnovnih okidača za podizanje potencijalne stope gospodarskog rasta.

Tako je ministar financija Zdravko Marić komentirao jučer objavljeno izvješće Europske komisije "Zimski paket europskog semestra: napredak država članica u provedbi gospodarskih i socijalnih prioriteta" u kojem je ocijenjena i Hrvatska.

I to ne bez ozbiljnih kritika koje mogu pod zajednički nazivnik "stalno se nešto odgađa", što je rečenica kojom su se u analizi poslužili i sami stručnjaci EK svrstavši nas, uz Cipar i Italiju, u grupu zemalja s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama.

"Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale", upozoravaju uz znakovitu opasku da je "Hrvatska najslabija po ispunjavanju mjera koje je sama najavila".

Zakoni potrebni za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojeni, napominju poentirajući da se odustalo od poreza na nekretnine. Rezultati u racionalizaciji zdravstvenog sustava izostaju jer dug nastavlja bujati, dok je paket reformi mirovinskog sustava opet odgođen… nabrajaju.

"Velika reforma javne uprave uvelike je u zastoju", kažu u EK. Što se BDP-a tiče, napominju da se rast, inače iznad svoga potencijala od 1,4%, počeo ispuhivati dva tromjesečja prije očekivanja. Bez istinskih reformi na bolje, vele, ni neće.