Rodna nejednakost u hrvatskoj stvarnosti zrcali se i u mirovinama – žene za minuli rad primaju manje, a muškarci više pa ispada da diskriminacija žene prati do kraja života, te mnoge i u mirovini moraju raditi, često na crno. Upozorava na to predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović, javno zapitavši kako skrojiti mirovinu po mjeri žena, uz poruku da samo pravedna mirovinska reforma starije žene može izvući iz siromaštva, jer da u njemu živi više od 50 posto žena starijih od 65 godina.

– Prije su se radovale mirovini, a sada se toga boje. Velik dio generacije koja je gradila škole, bolnice, tvornice…, sada su sakupljači plastičnih boca. Žene rade za društvo, vrijeme je da ono radi za njih i zato moraju biti u središtu svih mirovinskih reformi – kaže Petrović za Glas Slavonije.

U HZMO-u jaz u mirovinama muškaraca i žena pojašnjavaju razlikama u dužini staža i prosječnoj dobi umirovljenika/ca.

– Korisnika mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je 652.395 žena i 488.019 muškaraca. Prosječan iznos navedene mirovine za žene je 2147,81, a za muškarce 2545,28 kuna, kažu u HZMO-u. Znači, u Hrvatskoj je prosječna mirovina muškarca veća je za 400 kuna od ženine.

SUH ističe da su razlike po spolu u mirovinama u Europi 40 posto – na svakih 100 eura koje dobije muškarac, žena dobije 60. Eurostat je potvrdio da je zarada žene po satu u EU niža za 16,4 posto od muške satnice – na svaki euro muškarca ona zaradi 84 centa. Za pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić rodni jaz u mirovinama usko je vezan s jazom u plaćama, te da ključnu ulogu imaju horizontalna i vertikalna segregacija na tržištu rada, zbog čega žene češće obavljaju manje plaćene poslove od muškaraca, a to se zrcali na mirovinama.

Na tom tragu je i stav šefice SUH-a – mirovina treba biti svojevrsna kompenzacija za minuli rad, a žene su uvelike angažirane u sferi neplaćenog rada – u skrbi o djeci, starijima, invalidima i taj se problem nameće u ovoj problematici. Njihove su mirovine niže i zbog njihovih isprekidanih karijera.

– Postojeći mirovinski sustavi u pravilu ne ugrađuju kompenzacijske mjere za takav rad žena, osim za djecu i u rijetkim zemljama i za skrb o starijima, pa bi u mirovinu trebala ući i kompenzacija za ženski udjel u BDP-u s osnova socijalnih usluga i besplatnog rada – smatra Petrović.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’