Stvaranje široke poslijeizborne koalicije, koja bi uz desne i populističke stranke uključila i umjerene političke snage, za financijska tržišta bio bi najpozitivniji ishod talijanskih izbora koji se održavaju u nedjelju.

Kako sugeriraju predizborne ankete, nijedna stranka, odnosno koalicija neće osvojiti većinu mjesta u parlamentu. U tom slučaju izgledno je da predsjednik Sergio Mattarella pozove stranke na stvaranje koalicijske vlade. 

Šarolika vlada
U tom slučaju 58. talijanska poslijeratna vlada imat će ministre iz stranke Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija i desnih stranaka okupljenih oko nje (Sjeverna liga i Talijanska braća) te iz trenutno vladajuće Demokratske stranke s lijevog centra. Kako navodi Reuters, analitičari ocjenjuju da bi takav rasplet rezultirao političkom stabilnošću i kontinuitetom.

Talijanski izbori pozorno se prate na europskim financijskim tržištima jer bi mogli uvelike odrediti sudbinu najavljene dublje integracije eurozone. Naime, dvije stranke koje prema anketama dobivaju značajan broj glasova – Sjeverna liga i Pokret pet zvijezda – ne skrivaju svoj antieuropski sentiment i animozitet prema euru. Osim toga, izbori u Italiji održavaju se istoga dana kada članovi njemačke Socijaldemokratske stranke (SPD) glasuju o predloženoj koaliciji s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) kancelarke Angele Merkel. O tom glasovanju ovisi njezin četvrti mandat na čelu vlade u Berlinu. 

Nova pravila
Razlog za zabrinutost jest i što se ovogodišnji izbori održavaju po novim pravilima uvedenima prošle godine. Inozemni analitičari smatraju da bi pobjeda desnog centra, sa Sjevernom ligom kao najvećom strankom, bilo neugodno iznenađenje. Naime, to bi moglo raspiriti strahove od raspada eurozone i povećati razliku u prinosu između talijanskih i njemačkih obveznica. Isti bi efekt polučio izborni trijumf Sjeverne lige i populističkog Pokreta pet zvijezda koji bi im omogućio središnju ulogu u novoj vladi. Ne treba isključiti ni mogućnost da poslijeizborni pregovori ne iznjedre novu vladu što znači ponavljanje izbora. No, koja god (i kakva) se vlada sastavi, vrlo je vjerojatno da neće mnogo učiniti na smanjenju javnog duga koji se popeo do 132 posto BDP-a i drugi je najviši u Europi, nakon Grčke. Štoviše, s obzirom da većina stranaka najavljuje napuštanje proračunske štednje i smanjenje poreza, situacija bi mogla postati gora.  

Što nude stranke

Silvio Berlusconi (Forza Italia)
Uvođenje proporcionalnog poreza od 23 posto, ukidanje poreza na nekretnine, nasljedstvo i većinu cestovnih vozila

Matteo Salvini (Sjeverna liga)
Napuštanje eurozone čim prije, uvođenje paralelne valute za domaću uporabu, proporcionalni porez od 15 posto, ranije umirovljenje

Giorgia Meloni (Talijanska braća)
Smanjenje imigracije deportacijom ilegalnih imigranata, poboljšanje odnosa sa Rusijom, stroži kazneni zakon

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Luigi di Maio (Pokret pet zvijezda)
Univerzalni dohodak od 780 eura mjesečno, referendum o euru, povećanje proračunskog manjka iznad tri posto, teže otpuštanje radnika

Matteo Renzi (Demokrati)
Dječji doplatak od 400 eura, proračunski manjak iznad tri posto, napuštanje fiskalnih pravila, minimalna mirovina s 500 na 750 eura

Pietro Grasso (Slobodni i jednaki)
Teže otpuštanje radnika, 'omekšavanje' mirovinske reforme iz 2011., veća ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i javne radove