Dva nova momenta pojavila su se jučer oko neizvjesnog rješavanja slučaja restrukturiranja i dokapitalizacije Petrokemije.

Prvi je uključivanje HEP-a kao novog dobavljača plina kutinskoj tvrtki, uz dva postojeća s kojima je suradnja do konca trećega tromjesečja dogovorena putem javnog natječaja, a drugi znakovit signal stigao je od predsjednika Uprave Ine Zoltána Áldotta, koji zapravo ne skriva da se Ina izmiče od sudjelovanja u dokapitalizaciji Petrokemije.  Istina, ne kaže kako je konačna odluka o tome i donesena, već se još navodno rade analize i procjene takve odluke, no Inin interes u Petrokemiji on jasno vezuje za isporuku sirovine, ali ne i investiranje u kapital. 

"Ima i drugih opcija za Petrokemiju osim dokapitalizacije", kazao je Áldott na jučerašnjem predstavljanju Ininih rezultata za 2017.  No, to više je zanimljiv ulazak HEP-a u dobavu plina Petrokemiji, jer se, kako nam je potvrdio i predsjednik Uprave Petrokemije Đuro Popijač, on postigao dogovorom s Inom, koja je ustupila dio svojih količina isporuke državnoj tvrtki. To, kaže Popijač, nije nikakav dramatičan događaj i ne znači da Ina neće isporučivati plin, nego će se suradnja nastaviti prema dogovorima. 

Osim Ine, zamjerke pojavi novog "igrača" nemaju ni u PPD-u, jer će se, kako kažu, time olakšati kutinskom proizvođaču nošenje s problemima nelikvidnosti, zbog kojih je prošli mjesec primjerice Ina obustavila isporuku plina kutinskoj tvrtki, nakon što su neplaćeni iznosi prešli njihovu gornju granicu tolerancije. Ovim potezom, drugim riječima, Petrokemiji je osigurano da "dođe do daha" dok se ne postigne pomak oko uključivanja investitora u povećanje temeljnog kapitala Petrokemije.

Tko će nadomjestiti Inu s iznosom za koji je dosad kotirala u kombinaciji s tzv. domaćim konzorcijem kojeg čine PPD, HEP, Janaf i mirovinski fondovi, još nema povratnih informacija iz Vlade, u kojoj je na tom zadatku trenutno najaktivniji ministar državne imovine Goran Marić. U idućih tridesetak dana koliko Petrokemija ima još na raspolaganju za povrat kredita Erste banci, a koji je trebao biti "posušen" upravo sredstvima iz dokapitalizacije, malo je teško da će se taj plan realizirati.

Izglednije je da će se s bankom ići u još jedan prolongat, a kako se neslužbeno čuje, u razgovore se posljednjih desetak dana uključilo i austrijski Borealis, premda je prethodno njihova uvjetovana ponuda bila neprihvatljiva. Sada se nastoji doći do nekog kompromisnog dogovora, kako bi se nadomjestio izlazak Ine iz spasonosnog tima za Petrokemiju. 

Minus u Kutini

Nasušno trebaju kapital
Petrokemija je 2017. završila s gubitkom od 146,8 milijuna kuna, što je čak 68 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Prema nekonsolidiranom financijskom izvješću tvrtke prihodi su lani porasli za 3%, na 1,996 milijardi kuna, a rashodi za 6%, na 2,143 milijarde. Iskazan je negativan EBITDA u visini od 12,3 milijuna kuna, dok je u 2016. bio pozitivan s 32,65 milijuna. Pokazatelji likvidnosti ispod su preporučene vrijednosti, tvrtka ima negativan radni kapital u visini 293 milijuna kuna, a na kraju godine obveze su bile veće od kapitala za 100 milijuna, što osim s gubicima, uprava pravda i kašnjenjem u provođenju dokapitalizacije. Ostvareni gubitak u izvješću se najvećim dijelom vezuje s većom cijenom plina i ekstremnim troškovima njegovog transporta.

Ina u rekordnom plusu

Slatke muke oko raspodjele dobiti
Još se ne zna kolika će dividenda biti isplaćivana po dionici Ine, no iz jučerašnje prezentacije financijskih rezultata tvrtke u prošloj godini do lipanjske skupštine može se zaključiti da će biti slatke muke kako će se raspodijeliti 1,220 milijarde kuna neto dobiti, odnosno koliko će se usmjeriti vlasnicima, a koliko u daljnja ulaganja. Iskazana dobit godinu ranije bila je 101 milijun kuna. U Ini su se pohvalili povećanjem prihoda u svim djelatnostima za 20 posto, što je uz mjere optimizacije troškova, unatoč uvjetima na tržištu dovelo do EBITDA u iznosu od 3,215 milijardi kuna, čak 52 posto bolji rezultat nego godinu ranije. Uprava lanjske rezultate ističe najboljima od 2011., no slabom točkom navodi segment rafinerija i marketinga, koji ni u prošloj godini nije završio u pozitivi, pri čemu je rafinerija u Sisku zabilježila 207 milijuna kuna gubitka. Uprava ne odustaje od najavljenog gašenja FCC postrojenja, a što se odluke za modernizaciju postrojenja u Rijeci tiče, čekaju se ponude za gradnju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost