U tradicionalnom istraživanju Privrednog vjesnika i Hrvatske gospodarske komore o poslovnim očekivanjima gospodarstvenika, a u kojoj su za poslovnu 2018. sudjelovale 433 tvrtke, iskazan je blagi nastavak optimizma. Nešto veće stope rasta gospodarstva od prošlogodišnjih tako očekuje 59 posto poduzetnika, a oko 9 posto očekuje pad.  Što se prosječne ocjene hrvatskog gospodarstva tiče, ona posljednjih godina kontinuirano raste i gospodarstvenici za prošlu poslovnu godinu daju ocjenu od 2,77, s time da su niže ocjene dali gospodrstvenici iz Primorja, Istre i Like (2,49), a iznad prosjeka (3) iz Središnje Hrvatske.

Gotovo 64 posto poduzetnika u istraživanju ne očekuje potencijalnu krizu, a u slučaju poteškoća, 80 posto ih je iskazalo spremnost za prevladavanje. Najviše bi pritom posezali za reorganizacijom (39%), te povećanjem plasmana (35%), dok će najmanje njih, 5%, probleme rješavati smanjenjem troškova rada. Poboljšanje uvjeta ulaganja i poslovanja očekuje 40,5 posto poduzetnika, s time da je optimizam veći na jugu, za razliku od slabijeg raspoloženja na istoku Hrvatske. Većina poduzetnika i u ovoj će godini najviše koristiti vlastite izvore financiranja poslovanja, a blagi rast iskazuju i za oslanjanje na EU-fondove. Najviše gospodarstvenika, njih polovica, ulagat će u modernizaciju kapaciteta, te u edukaciju (40%), u istraživanja i razvoj 24%, a 8,4 posto u akvizicije.

Nagrada Gorazd Nikić
Ekonomski analitičari računaju, pak, na nešto slabije stope rasta nego gospodarstvenici, a Damir Novotny, koji je ujedno dobio nagradu "Gorazd Nikić" za ekonomskog analitičara godine, procjenjuje da će 2018. biti preslika 2017., a već je siguran i da će 2019. biti preslika 2018., te da ćemo, izostanu li temeljite promjene koje se mnogima neće svidjeti, u Hrvatskoj izgubiti cijelo desetljeće.  Najveće promjene, smatra Novotny, nužne su u javnom sektoru, koji je velik teret razvoju. Hrvatskoj proteklih godina osim turizma ništa strukturno nije promijenilo.

Ukazao je da nedostaje radnika i vrhunskih poduzeća koja bi, primjerice, gradila Pelješki most pa će ga graditi Kinezi, da agrarni sektor ne može pokriti turističku potražnju te da gospodarski rast od dva posto ne rješava niti jedan strukturni problem. "Perspektive nisu sjajne, ulazimo u razdoblje stagnacije, a u Hrvatskoj se ništa nije promijenilo posljednjih godina osim turizma. Iscrpili smo postkrizni oporavak drugih na kojem smo se digli i potrebno je preslagati karte, a industrijska proizvodnja ključ je oporavka i trajnog rasta", ističe Novotny. Pozitivne ocjene ekonomisti daju ministru financija Zdravku Mariću za promjene u poreznoj politici, te stabilizaciju javnog duga, no problem to, istaknuto je na skupu u HGK, nije niti izbliza dovoljno da se gospodarstvo pomakne iz gliba.

Produktivnost kao uteg
Ministar Marić ključnim izazovom za Hrvatsku vidi pitanje produktivnosti, koja unatoč rastu gospodarstva u proteklom razdoblju nije napredovala i u tom segmentu Hrvatska zaostaje za razvijenim zemljama. Marića veseli što se manje licitira stopama rasta, a više razgovara o dugoročnim mjerama razvoja.  Što se ove godine tiče, gospodarstvo, kaže, može računati na kontinuitet fiskalne politike, jer će se on držati i dalje načela da se troši onoliko koliko se ima.